Naoružanje

Rumuniji isporučeni američki višecijevni lanseri velikog dometa HIMARS

Rumuniji isporučeni američki višecijevni lanseri velikog dometa HIMARS
Foto: lockheedmartin.com | Rumuniji isporučeni američki višecijevni lanseri velikog dometa HIMARS

Prva lansirna oruđa samohodnog višecijevnog lansera raketa velikog dometa HIMARS stigla su u Rumuniju. Time je ta zemlja iz susjedstva Srbije postala prva evropska država korisnik tog američkog borbenog sistema.

Kako navodi ministarstvo odbrane Rumunije HIMARS-i su dopremljeni u luku Konstanca u subotu 20. februara. Odatle će biti transportovani u 81. taktički raketni bataljon u Fokšaniju. To je jedinica smještena u blizini granice sa Moldavijom, koja je određena za prijem nove tehnike iz Amerike.

Nabavka HIMARS-a dogovorena je još 2018.  Riječ je o tri baterije sa ukupno 18 lansera, kao i municiji, sistemu za upravljanje vatrom i pripadajuće senzore, logističkoj podršci, održavanju i obuci posada.

Isporuka je dio šireg paketa koji su potpisali SAD i Rumunija u vrijednosti od 1,25 milijarde dolara. Nakon što budu isporučeni 81. bataljonu, u toj jedinici će se obaviti i prijemna testiranja.

Rumunski mediji procjenjuju da će nabavka tog savremenog raketnog sistema omogućiti Rumuniji da unaprijedi borbenu moć i poboljšati stratešku saradnju sa SAD kroz ispunjavanje svojih obaveza u okviru NATO.

Kupovina tog borbenog sistema dio je sveobuhvatnog plana opremanja rumunske armije za period od 2017. do 2026. godine, koji predviđa izdvajanje dva odsto BDP godišnje za nabavku novog naoružanja, u okviru kojeg je nabavljen i PVO sistem Patriot, lovac F-16 i drugo oružje.

Radi se o sredstvu raketne artiljerije na šasiji kamiona M1140 koje ispaljuje rakete kalibra 227 milimetara (šest raketa M26 ili M30 po vozilu) maksimalnog dometa do 32 kilometra, odnosno 70 kilometara. Alternativno, umjesto više raketa može da se lansira jedna balistička raketa MGM-140 ATACMS dometa do 300 km. Posadu jednog vozila čine vozač, nišandžija i specijalista za lansiranje.

U osnovi, HIMARS je nastao od višecijevnog lansera raketa M270 iz 1980-tih godina koji je na gusjeničnom vozilu. Zbog mobilnosti projektovano je sredstvo na točkovima, ali koje ima polovinu raketa predviđenih za stariji model M270. Oba višecijevna lansera koriste identične rakete.

Sistem HIMARS, u većem broju, uveden je u naoružanje američke vojske sredinom prve decenije 21. veka a procjenjuje se da jedno vozilo sa borbenim kompletom raketa košta oko 5,5 miliona dolara.

Zapadni izvori opisuju HIMARS kao veoma pouzdano borbeno sredstvo testirano u realnim ratnim uslovima u Avganistanu, Siriji i Iraku.

Proizvođač Lokid Martin početkom januara 2016. godine tvrdio je da je HIMARS u američkoj vojsci do tada imao eksploataciju od milion radnih sati sa procentom ispravnosti od 99 odsto, ali je to tvrdnja koju nije potvrdio neki nezavisni izvor.

Osim američke Kopnene vojske, koriste ga i Nacionalna garda i Marinci, dok su od stranih kupaca HIMARS do sada primile oružane snage Singapura, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Interesovanje za nabavku iskazali su i Kanada, Poljska, Katar, Filipini i Tajvan, dok je Rumunija prvi evropski korisnik.

Trenutno nije poznato koliko će sistema HIMARS ukupno Rumunija dobiti.

Godine 2017. godine ta zemlja od SAD zatražila ponudu za čak 54 lansirnih oruđa i odgovarajuću količinu raketa, sistema za navođenje, vozila za snabdijevanje, rezervih dijelova, opreme za održavanje i raketa za uvežbavanje koje imaju manji domet. Procijenjena cijena cijelog paketa tada je bila 1,25 milijardi dolara.

U dokumentu koji je tada potpisan procjenjuje se da eventualna prodaja tog naoružanja Rumuniji neće poremetiti balans vojne moći u regionu ali je ta procjena očigledno pogrešna zato što rumunske oružane snage nabavkom HIMARS-a značajno jačaju potencijale svoje raketne artiljerije i dobijaju mogućnosti koje nedostaju većini susjeda.

Vojska Srbije jedina u regionu osim Rumunije ima ambicije da uvede u naoružanje višecevne lansere raketa većeg dometa i za sada može da računa sa raketama G-2000 kalibra 122 mm dometa do 40 km koje proizvodi Krušik iz Valjeva.

Rakete 262 mm za VLR Orkan dometa 50 km naslijeđene su iz bivše Jugoslavije. Na vojnim smotrama pokazuje se artiljerijska raketa Šumadija koja treba da ima domet do 285 km, ali za sada radi se o primarno izvoznom programu razvoja.

(balkansec.net)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Video

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije