Naoružanje

Tenk Merkava - moćna borbena kočija izraelskih snaga

Tenk Merkava - moćna borbena kočija izraelskih snaga
Foto: Printscreen YouTube | Tenk Merkava - moćna borbena kočija izraelskih snaga
N.N.

Izraelska vojska isto veče kad je uslijedio raketni napad Hamasa na Tel Aviv prema Gazi poslala je tenkove Merkava Mk4 i oklopne transportere M 113.

Već se nagađa da bi vojna intervencija odnosno izrelski upad poslije sedam godina trebao da uslijedi u narednih par dana, a nosilac udara trebalo bi da bude tenk Merkava.

Za prvi trenutak kada je Izrael razmišljao o serijskoj proizvodnji sopstvenog tenka uzima se februar 1964. godine. Prvobitno je bila ideja iskoristiti francuski tenk AMX-30 tačnije njegovu šasiju i kupolu koja bi bila uvezena iz Francuske.

Projekat razvoja tenka startovao je 20. avgusta 1970. koji se inače i uzima kao Merkavin rođendan. Kasnije je tenk dobio naziv Merkava po projektu.

Testirano je nekoliko prototipova dok nije odlučeno da se za podvozje Merkave iskoristi podvozje tenka Centurion, a pogonski točkovi uzmu sa tenka T-34. Poslije izrade nekoliko prototipova decembra 1974. oni su poslati na terenska ispitivanja.

Tenk je kao i ostali bolovao od velikog broja problema koji su otklanjani u hodu. Prva četiri komada IDF predata su na upotrebu 26. aprila 1979. godine, a šest mjeseci kasnije 29.oktobra 1979. tenk je ušao u zvaničnu upotrebu u izraelskoj armiji. Tenk je javno prikazan publici na stadionu u Jerusalimu kada je 60.000 ljudi palo u trans, a Merkava postala nacionalni ponos.

Priča oko imena tenka je i dalje nejasna. Moguće je da je tenk dobio ime po Projektu Merkava ( hebr. Merkavim - kočija), pa ga zato zovu i borbena kočija (battle chariot). U Izraelu se koristi i još jedan naziv Resh-Kaf-Bet što u prevodu znači oklopno vozilo.

Merkava Mk1

Merkava Mk1 ( Siman- hebrejska oznaka za mark Mk) proizvodil su do 1989 godine kada ga je zamijenila verzija Mk 2 u nizu podvarijanti.

Verzija Mk 1 imala je Continentalov AVDS-1790-6A V-12 dizel motor sa 900 KS. Poluatomatski mjenjač Alison CD850-6BX. Top kalibra 105 mm M68 koji se radio po licenci u IMI i sistem za kontrolu vatre Matador Mk-1. Iskustva rata u Libanu natjerala su Izraelce na izrade i podverziju ovog tenka Merkava siman -1 Bet ( Mk-1B) koji je bio put prema verziji Mk 2. Ugradnja je predviđala novi SUV Matador Mk-2, novi raspored sjedišta unutar tenka kao i ugradnju minobacača kalibra 60 mm na kupolu.

Merkava Mk-2

Ovo je drugi model ovog tenka, koji je nastao na osnovu nekih iskustava iz rata u Libanu. Tenk ima SUV matador Mk 2, novu automatsku transmisiju izraelske kompanije Ašot, unaprijeđeni oklop, ugrađen minobacač.

Verzija Mk 2B zamijenila je klasičnu Mk 2 , a njenom razvoju kumovala su iskustva iz Prvog libanskog rata. Ova verzija dobila je unaprijeđeni SUV uključujući i termoviziju. Iz ovog se kasnije rodila još jedna verzija tenka Mk 2 Bet Dor Dalet ( hebr. sljedeća generacija) iliti verzija D koje je označila korak naprijed na područiju zaštite i sistema za upravljanje vatrom. Na tenku sus sistematično smanjene potencijalne mogućnosti penetracije oklopa na daljinama od 1.200 mm na 5 kilometara. Umjesto vertikalnog boka kupole kao kod Mk 3 B tenk je dobio "kornjačin oklop" koji je postao standard na Mk 4. Za izraelce Mk 2 B Dor dalet je zapravo bilo opitno vozilo za testiranje tehnologije koja bi mogla biti ugrađena u novi tenk. Sve verzije su praktično testirane u Libanu i imale su identičan motor AVDS-1790-6A. Na ovoj verziji prvi put je upotrijebljena termovizija za nišandžiju, zadržan je identični SUV kao kod Mk 2 (matador).

Merkava Mk 3

MK 3 je verzija merkava koja je bila podložna najviše promijenama i poboljšanjima. Ova verzija zamijenila je u proizvodnji verziju Mk 2B. Tenk je dobio modularni oklop na kupoli i tijelu tenka. Umjesto topa 105 mm tenk je dobio top kalibra 120 mm. Dizel motor od 1200 KS AVDS-1790-9AR, SUV Matador i druga poboljšanja. Mk 3 se inače dijeli na podvrste I, II i III koje se označava i kao Mk 3B koja se od prve dvije podvarijante razlikovala po dodatnom sloju zaštitnog oklopa na kupoli, novom poklopcu punioca, novom obliku ugradnje minobacača kalibra 60 mm.

Tenk je dobio i ABHO i klima uređaj firme Kinetics.- Novi sistem za kontrolu vatre "baz" od heberejski ( barak-zoher- bljesak) iako neki tvrde da je oznaka sokola što nije tačno. Na novom SUV se nelazi i nezavsinsa komandirova osmatračko merna stanica. Nišandžija ima takođe samostalni, stablizovani nišanski uređaj sa laserskim daljinomerom s mogućnošću povećanja 12 x dnevno i termovizijsko 5 x noću.

Merkava Mk 4

Tenk kada se pojavio 2004 predstavljao je veliko iznenađenje. Za mnoge je i dalje posljednji tenk treće podgeneracije, a za neke prvi tenk četvrte generacije, ali Izraelci mnogo tome ne poklanjaju pažnju. Kod Merkave Mk 4 raspored posade je isti kao i kod Mk 3. Na mjestu gdje je stajao poklopac za punjača postavljena je najsavremenija termovizijska sprava sa područijem djelovanja od 360 stepeni. Top je poboljšana verzija poznatog IMI 251 kalibra 120 mm sa paletom savremene municije.

Osmatračka optika spada u najsavremenije na svijetu. Veliki zančaj posvećen je ugradnji senzora koji otkrivaju prepoznavanje protivoklopnih oružja i identifikaciju svojih vozila i protivnikovih. U tenk je ugrađen licenčno rađen General Dynamic motor GD 883 od 1500 KS ( koji potiče od izvornog nemačkog motora MTU 883. Tenk ima novu bočnu zaštitu, novi raspored potpornih točkova sa razmakom između četvrtim i petim je u funkciji povećanja stabilonosti tenka zbog preraspodjele mase, koji se javlja zbog manjeg i lakšeg motora.

 

Tenk je uprkos kornjača oklopu na kupoli zadržao i lance na zadnjem dijelu kupole i vrata. Iskustva iz Drugog rata u Libanu naterala su Izraelce na novu modifikaciju tenka Mk 4 pod imenom Mk 4 baz sa dodatnim aktivnim sistemo zaštite trophy.

Tenk je pravu borbenu vrijednost prikazao tokom operacije "Izlivanje olova" 2014. godine u Gazi, gde je većina tenkova zahvaljujući upravo sistemu aktivne zaštite izbjegala uništenje i oštećenja.

(Kurir/Srbija danas)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije