Nakon spektakularnih najava tokom prve nedjelje konferencije UN o klimi u Glazgovu, sada počinje pravi posao. Ali aktivisti za zaštitu životne sredine strahuju da će rezultat biti previše mršav.
Da li je to ta "hibridna priredba“, kako je prije početka najavljivana konferencija UN o klimi u škotskom Glazgovu, dakle s puno ljudi koji će na učestvovati samo online? Sada, početkom druge nedjelje konferencije na kojoj učestvuje oko 200 država, to se ne osjeća.
Broj učesnika koji su stigli u kongresni centar u centru škotske metropole procjenjuje se na oko 40.000. Gužva je, kao i obično na konferencijama o klimi. Nedostaju samo brojni učesnici iz siromašnih zemalja.
Sveprisutna pandemija
Da je uprkos tome svuda prisutna pandemija, primjećuje se na paviljonu njemačke delegacije gdje je državni sekretar u njemačkom Ministarstvu za zaštitu životne sredine Johen Flasbart u ponedjeljak informisao novinare o tome kako teku razgovori. Između Flasbarta i novinara bio je stakleni zid – vodi se računa o rastojanju i nošenju maski.
Flasbart je u svakom slučaju optimista da će konferencija, koja zvanično traje do petka, postići dobar rezultat. Za DW je izjavio: "U drugu sedmicu ulazimo s puno snage i, iskreno rečeno, s puno hrabrosti. Prošle sedmice smo već mnogo toga postigli na radnom nivou. To ne znači da su sve stvari riješene, ali one su sad na stolu tako da razni pregovori između političkih lidera mogu da dovedu do dogovora.”
Domaći zadaci iz Pariskog sporazuma
Ministri za zaštitu životne sredine država-učesnica će, kako je planirano, od četvrtka i lično da razgovaraju o preostalim spornim tačkama. Završna, politička izjava će sigurno, dodao je Flasbart, na insistiranje Britanaca koji predsjedavaju konferenciji imati u sebi dio prema kojem države moraju da intenziviraju svoje napore kako bi se postigao cilj, a to je ograničiti zagrijavanje Zemlje na maksimalno jedan i po stepen.
Ove sedmice radiće se na tome da pregovarači država-učesnica pokušaju da odrade domaće zadatke koje im je postavio Sporazum iz Pariza o zaštiti klime postignut 2015. godine. Dobrovoljno zadati ciljevi u cilju zaštite klime koje su zemlje tada dogovorile moraju biti poboljšani. Oni neće biti dovoljni da se ograniči zagrijavanje Zemljine atmosfere na 1,5 stepen – s njima bi zagrijavanje planete doseglo 2,7 stepeni, kako je utvrdio jedan izveštaj UN u septembru.
Ipak, pitanje je može li u Glazgovru da bude postignut zaokret. I čemu bi onda koristile brojne najave iz prve nedjelje konferencije u Glazgovu da će se štititi šume ili da će se smanjiti emitovanje po klimu opasnog metana do 2030. za 30 odsto? To je potpisalo stotinu zemalja sa SAD na čelu.
Flasbart nije mogao ništa da kaže o toj načelnoj kritici godišnjih masovnih susreta političara, aktivista za zaštitu životne sredine i predstavnika privrede. Gledajući u budućnost, on izjavljuje: "Mi sada živimo u svijetu koji nije više kod (povećanja zagrijavanja za) dva stepena, nego možda za 2,8 stepeni. Moramo da učinimo više, ali ne bi trebalo sve odjednom odbaciti.”
Nedovoljno novca za siromašne zemlje
To aktivisti, kao što je šefica "Grinpisa" Dženifer Morgan, vide naravno drugačije. Obećanja iz prve nedjelje o zaštiti šuma i smanjenju emitovanja metana – sve je to lepo i dobro, kaže. Ali u razgovoru za DW dodaje: "Trenutno sam veoma zabrinuta. Postoji prvi prijedlog završnog teksta o odlukama koji ne daju odgovor na pitanje kako postići cilj od jednog i po stepena. A vidimo da su zemlje kao npr. Saudijska Arabija, Australija i Brazil, veoma uspješne u blokiranju važnih dokumenata."
Nedostaju jasni datumi za napuštanje korišćenja uglja i prestanak upotrebe motora s unutrašnjim sagorijevanjem, kaže Morgan.
Pored ciljeva za zaštitu klime, u ovoj drugoj sedmici konferencije radi se i o tome da se siromašnim zemljama stavi na raspolaganje više novca za prilagođavanje. I to je domaći zadatak iz Pariskog sporazuma koji još nije urađen. Odavno obećanih sto milijardi evra, ni u Glazgovu neće biti skupljeno. Trenutno je obećano maksimalno 80 milijardi.
Njemačka je obećala dodatnih 150 miliona evra, ali s obzirom na dramatično stanje u brojnim siromašnim zemljama, i to je samo kap u moru.
Nastup pop-zvijezde Baraka Obame
Pitanj je da li sva ta otvorena pitanja mogu da budu riješena do kraja ove nedjelje. Stvarni vrhunac na početku druge nedjelje konferencije u Glazgovu bila je posjeta bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame, koji je dočekan kao prava pop-zvijezda.
On je pozvao da se saslušaju zemlje koje su posebno pogođene klimatskim promjenama.
"One šalju jasnu poruku: ako ne budemo djelovali sada – i to hrabro djelovali – onda će biti prekasno“, rekao je Obama. Ali, na same pregovore on, naravno, nema više uticaja.