Mediteran se zagrijava brže od ostatka svijeta - ako se trend nastavi, do kraja 21. vijeka južni dio Španije, kao i još neki dijelovi južne Evrope, postaće pustinja, upozoravaju klimatolozi.
Globalno zagrijavanje iznad granice od 1,5 stepeni Celzijusovih, što je idealna gornja granica postavljena Pariskim sporazumom iz 2015. godine, izazvaće u mediteranskim ekosistemima promjene kakve nisu viđene u posljednjih deset hiljada godina, navodi studija objavljena u časopisu "Nauka".
Temperature u mediteranskom basenu već su do sada porasle za 1,3 stepena Celzijusova, u odnosu na one srednje iz perioda 1880-1920. godine.
Istovremeno, globalno se bilježi znatno manji rast od 0,85 stepeni Celzijusovih. Budući da su ekosistemi Mediterana žarište svjetske bioraznolikosti, te da velikom broju ljudi pružaju važne resurse, uključujući izvore vode i hrane, zaštitu od poplava, te mjesta za odmor i rekreaciju, veći rast temperature od globalnog predstavlja ozbiljan problem.
U naučnoj studiji analizirani su uzorci polena iz sedimenata koji su važan dokument o promjenama u klimi i ekosistemima u prošlih deset hiljada godina. Autori upozoravaju da postoje dva scenarija za budućnost.
Problem je u tome što će u oba - i onome koji predviđa sadašnji trend rasta i onome u kome bi bili ispunjeni zahtjevi sa UN klimatske konferenciji u Parizu - količina ekološke promjene daleko nadmašiti sve ono što se dogodilo do sada.
U slučaju nastavka uobičajenih ljudskih aktivnosti, cijela južna Španija pretvoriće se u pustinju, listopadne šume "preseliće" se u planine, dok bi grmovita makija zamijenila većinu listopadnog drveća na Sredozemlju.
Samo u slučaju u kojem bi povećanje temperature bilo ograničeno ispod 1,5 stepeni Celzijusovih u odnosu na predindustrijska vremena, ekosistemi bi ostali unutar granica promjena u posljednjih deset hiljada godina, navode stručnjaci.