Dublji slojevi okeana zagrivaju se sporije, ali mnogo dramatičnijom brzinom nego njihova površina, što nagovještava veoma tmurnu budućnost za dubokomorsku faunu, pokazalo je novo istraživanje.
Stopa klimatskih promjena bi u okeanskim dubinama do druge polovine ovog vijeka mogle biti sedam puta izraženije od sadašnjeg nivoa, čak i u slučaju da se drastično smanji emisija gasova koji proizvode efekat staklene bašte, pokazali su rezultati novog međunarodnog istraživanja objavljeni u utorak u naučnom časopisu Journal Nature Climate Change.
Pregrijana voda će na kraju dospjeti i na dno okeana
Temperaturne promjene na površini okeana se odvijaju dvostruko brže nego do sada i zato dubokomorski organizmi još nisu podjednako ugroženi kao oni u višim okeanskim slojevima, ali ni njihova budućnost nije naročito svijetla.
"Pod pretpostavkom da će se globalno nastaviti s prekomjernom emisijom ugljen-dioksida, do kraja vijeka će, osim zagrijavanja mnogo većih okeanskih površina, toplota početi da prodire i u dublje slojeve okeana", napominje rukovodilac ovog istraživanja Isak Brito-Morales sa Univerziteta u Kvinslendu.
Naučnici su proučavali i mjerili učinak takozvanih temperaturnih promjena na morske životinje i pokušali da odrede brzinu kojom će određene vrste morati da se kreću i mijenjaju stanište da bi ostali unutar potrebnog temperaturnog raspona s obzirom na to da se različiti slojevi okeana zagrijavaju različitom brzinom.
Neke vrste već traže nova staništa gdje je temperatura vode niža
"Rezultati upućuju na to da će biološka raznolikost u dubokim slojevima mora i okeana vjerovatno biti više ugrožena jer su dubokomorske životinje naviknute na puno stabilnije temperaturno okruženje", napominje Horhe Garsija Molinas, ekolog sa Univerziteta Hokaido i jedan od koautora studije.
Već je primijećeno da je globalno zagrijavanje uticalo na to da su se neke životinjske vrste već preselile u druge, dublje slojeve okeana, na dubinu veću i od četiri kilometra.
Temperaturne promjene razlikuju se u različitim slojevima okeana i utiču na to kojom će se brzinom i u kojem smjeru u potrazi za novim staništem kretati dubokomorske životinjske vrste usljed zagrijavanja okeana. Brito-Morales naglašava da to predstavlja "veliki izazov za naučnike koji određuju koja se područja proglašavaju zaštićenim".
Profesor sa Univerziteta u Kvinslendu Entoni Ričardson tvrdi da bez obzira na to što sada preduzimamo, život dubokomorskih životinja će se do kraja vijeka suočiti s eskalirajućom klimatskom prijetnjom jer se površina okeana već previše zagrijala.
Neophodno je zaštititi nova područja
Istraživači su izračunali temperaturnu promjenu u četiri dubokookeanska područja od 1955. do 2005. godine, a zatim su te vrijednosti projektovali na period od 2050. do 2100. godine, koristeći pritom podatke 11 klimatskih modela.
"Posebno nas brine to što, kako se spuštate dublje u okean, temperaturne promjene se odvijaju različitom brzinom, a to bi moglo da predstavlja veliki problem za ishranu vrsta koje se oslanjaju na organizme u različitim okeanskim slojevima", napominje profesor.
Kao primjer su naveli tunu koja živi na dubinama između 200 i 1.000 metara, ali se hrani planktonima koji žive u površinskom dijelu okeana. Zato profesor Ričardson vjeruje da bi trebalo proglasiti nova zaštićena područja u dubokim slojevima okeana kako bi se zaštitile flora i fauna.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.