BANJALUKA - Odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, na granici sa BiH, neprihvatljivo je, jer bi zbog toga ispaštale brojne buduće generacije, a period prestanka radioaktivnosti je oko 300 godina.
To je jedna od poruka sa okruglog stola o ovom problemu održanog danas u Banjaluci u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANU RS).
Akademik i član Ekspertskog tima Neđo Đurić rekao je da je Trgovska gora kao odlagalište nuklearnog otpada jedna od najlošijih i najnepovoljnijih lokacija za Srpsku i BiH.
Upozorio je da je Hrvatska dosta odmakla kada je riječ o pripremi terena za odlaganje otpada. Prema njegovim riječima, potreban je period od 300 godina za potpuno razlaganje ove vrste otpada, a negativnim posljedicama na tom planu u dugom periodu moglo bi biti pogođeno više desetina hiljada ljudi.
"Ovo pitanje nije samo pitanje nas, naše generacije i našeg vremena, već mnogo narednih generacija, jer je period prestanka radioaktivnosti oko 300 godina. Kod proučavanja dokumentacije od strane tima uočili smo da ova lokacija nije najbolje rješenje, zato što u obzir nije uzet prostor BiH koji je u radijusu dejstva, jer su dvije trećine u BiH, a samo trećina u Hrvatskoj", rekao je Đurić.
Prema njegovim riječima, potreban je pojačan angažman svih u BiH, kako institucija tako i Ekspertskog i Pravnog tima.
Da hrvatska strana ne gubi vrijeme, svjedoči i podatak da je na Trgovskoj gori završeno deminiranje terena i sada su na redu bušotine, odnosno geološka istraživanja.
"I mi sa naše strane moramo da dogovorimo šta treba uraditi da bismo, ako nam eventualno ne dozvole da prisustvujemo u njihovim istraživačkim radovima, imali odgovor na sva otvorena pitanja", kaže Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima, koji je dodao da BiH uvijek mora biti spremna kada je riječ o konkretnim zahtjevima.
Zamjenik predsjedavajućeg Pravnog tima Vitomir Popović ističe da im je potrebna sva dokumentacija od 2013. godine, kao i da treba krenuti u potragu za pravim rješenjima s ciljem zaštite BiH, a posebno opština u blizini granice.
"Ako bi, ne daj bože, došlo do neke ekološke katastrofe, svi potoci išli bi u Unu, koja se dalje ulijeva u Savu i to bi imalo nesagledive posljedice sve do Crnog mora. Nije to samo problem BiH sa Hrvatskom, već je daleko širi", kazao je Popović.
Sudeći prema njegovim riječima, zbog najava izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori ljudi se iseljavaju i čak su potencijalno ugroženi Prijedor i Banjaluka.
"Trgovska gora može da ugrozi skoro šest sedmina BiH i dio Hrvatske, gdje se već ljudi i iseljavaju sa tog područja. Čak može da ugrozi i Prijedor, pa i Banjaluku, koja je oko 67 kilometara udaljenosti vazdušnom linijom u odnosu na Trgovsku goru", kazao je Popović i dodao da ima i opcija da se hrvatskoj strani kaže da ćemo i mi slično da napravimo iznad Dubrovnika.
Popović je naglasio da su prijedlozi pojedinih stručnjaka da BiH izdvoji novac da Hrvatska izgradi odlagalište na drugoj lokaciji političko pitanje.
Okruglom stolu, između ostalih, prisustvovali su i predsjednik ANU RS Rajko Kuzmanović i ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alen Šeranić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.