OSLO - Nakon usporavanja trenda porasta prosječnih temperatura u ovom vijeku čini se da je ekstremno globalno zatopljavanje manje vjerojatno u idućim decenijama, objavio je međunarodnih tim naučnika.
Uprkos tome tempo zatopljavanja je dalje takav da se, ukoliko se ne poduzmu oštre akcije ograničavanja emisije stakleničkih plinova, neće ostvariti cilj koji su zadale vlade širom svijeta da se ograniči povećanje prosječne temperature na manje od dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka.
- Najekstremniji tempo zagrijavanja kojeg simuliraju sadašnje generacije klimatskih modela čini se tokom idućih 50 do 100 godina manje vjerojatnim - napisao je tim sa univerziteta Oksford u časopisu Nature Geoscience.
Trend globalnog zagrijavanja usporio je nakon snažnog porasta u 1980-im i 1990-im, iako je deset najtoplijih godina, od 1850-ih kada je počelo sistematsko bilježenje temperatura u svijetu, zabilježeno nakon 1998. godine.
Usporavanje zatopljavanja zbunilo je naučnu zajednicu jer je količina emisije stakleničkih plinova nastavila rasti zahvaljući dobrim dijelom i industrijskom razvoju Kine.
Proučavajući kretanje temperatura posljednjih godina stručnjaci kažu da bi udvostručenje koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi u odnosu na razinu iz predindustrijskog razdoblja, uz sadašnje trendove, do polovine vijeka moglo povećati prosječnu temperaturu u svijetu između 0,9 i 2 stepenaCelzijusa..
To je manje od procjene naučnog panela UN-a koji je 2007. predvidio kratkoročni porast temperature između jednog i tri stepena Celzijusa te dugoročni porast od 2 do 4,5 stupnjeva Celzijusa.
Oksfordski tim stručnjaka iz Britanije, SAD-a, Kanade, Australije, Francuske, Njemačke, Švicarske i Norveške ima iste dugoročne procjene porasta temperature kao i panel UN-a, prenosi portal croenergo.eu.
No, voditelj istraživanja Aleksander Oto s Oksforda kaže kako je za vlade bitno ono što se predviđa za idućih 50 do 100 godina.
Čini se da okeani posljednjih godina apsorbiraju više topline čime se maskira porast koncentracije ugljen dioksida u atmosferi koji je 40 posto veći nego u predindustrijskom periodu.
Profesoer Reto Knuti s ETH Cirih kaže kako su kratkoročne procjene o usporenom zatopljavanju dobrodošle, no upozorava kako se i dalje radi o "zatopljavanju većem od dva stepena koji su kao gornju granicu postavile zemlje koje su se suglasile oko toga cilja".
Prosječne temperature već su porasle oko 0,8 stepena Celzijusa od industrijske revolucije a porast od ukupno dva stepena smatra se pragom opasnosti koji će donijeti više poplava, toplotnih udara i porast nivoa mora.