Veliki svjetski gradovi postaće do kraja 21. vijeka pravi "betonski pakao", zbog sve većeg zagrijavanja i promjene klime.
Zahvaljujući globalnom zagrijavanju i "betonizaciji", temperatura bi u velikim gradovima u narednim decenijama mogla rasti u prosjeku za sedam do osam stepeni Celzijusovih, tvrde naučnici.
Ove projekcije predstavljaju najcrnji scenario, zasnovan na zadržavanju postojećih trendova emisije gasova staklene bašte.
Porast od pet stepeni Celzijusovih pripisuje se globalnom zagrijavanju, a ostatak "betonizaciji" - kada asfalt i beton potisnu gradske parkove i jezera, što gradove čini toplijim od njihove okoline, upozorava časopis "Klimatske promjene u prirodi".
Predviđanje se odnosi na najveće svjetske gradove, ističe Francisko Estrada sa Instituta za ekološke studije u Holandiji.
Takav razvoj događaja imao bi ogromne posljedice po zdravlje stanovnika i energetsku potrošnju.
Gradovi zauzimaju samo jedan odsto svjetske površine, ali troše 78 odsto svjetske energije i proizvode 60 odsto ukupne emisije gasova staklene bašte.
Za svoju studiju, Estrada i njegov tim analizirali su podatke iz 1.692 najveća svjetska grada i rast temperature u njima od 1950. do 2015. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.