ATINA - Grčki naučnici raspravljaju o potrebi da se imenuju i kategorizuju toplotni talasi koji su pogodili zemlju.
Ovaj potez bi bio preventivna mjera i omogućio bi stanovništvu da se pripremi za, kako stručnjaci opisuju, temperaturne "tihe ubice", piše Gardijan.
Grčka je od juna doživjela dva talasa ekstremnih vrućina, od kojih je dugi trajao tri nedjelje.
"Ovo veoma toplo ljeto dalo nam je uvid u buduću klimu za 20 ili 30 godina, kada ćemo vjerovatno imati veoma dugačke periode veoma visokih temperatura", rekao je Kostas Lagovadros, direktor istraživanja u Nacionalnoj opservatoriji u Atini.
Kostas je dodao da bi ekstremna ljeta mogla postati norme, a da za razliku od drugih vremenskih nepogoda, ekstremna toplota se ne može predvidjeti.
"Vjerujemo da će ljudi biti spremniji da se suoče sa predstojećim vremenskim događajem kada događaj dobije ime", rekao je Kostas.
Grčka nije jedina zemlja koja je ove godine bila pogođena toplotnim talasima, na Siciliji je izmjerena najviša temperatura u Evropi koja je iznosila čak 48,8 stepeni celzijusa.
Prije četiti godine grčki meteorolozi su počeli da imenuju zimske oluje i druge vremenske nepogode pošto su izazovi za stanovništvo i njihova imanja postali veći.
Kostas je komentarisao da grčki naučnici smatrajuda bi se trebao dati naziv talasu kada temperatura preko 40 stepeni Celzijusa traje duže od nedjelju dana.
Atina je među rijetkim gradovima na svijetu i jedina metropola u Evropi koja je imenovala glavnog direktora za vrućinu, a ova pozicija se smatra da je inicijativna promjena u načinu na koji se upravlja ekstremnim temperaturama.
"Čitava ideja da se toplotni talasi učine vidljivima imenovanjem i kategorizacijom prema ozbiljnosti bila bi prekretnica, rekla je Eleni Mirivili, direktorka za vrućinu, i dodala da bi to pomoglo ljudima da shvate opasnost koja im prijeti, a da bi političarima omogućilo da bolje organizuju zaštitu stanovništva.