Okolina

Hrvatska mora BiH dostaviti dokumente o odlagalištu otpada

Hrvatska mora BiH dostaviti dokumente o odlagalištu otpada
Foto: Srna | Hrvatska mora BiH dostaviti dokumente o odlagalištu otpada
Dragan Sladojević

DVOR - Hrvoje Prpić, direktor hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje nuklearne elektrane Krško, danas je sa članovima Ekspertskog tima iz BiH obišao lokaciju bivše kasarne Čerkezovac na području hrvatske opštine Dvor, planiranu za skladištenje radioaktivnog otpada, te najavio bezbjednosne analize, ali i izradu studije uticaja na životnu sredinu i izdavanje lokacijske i građevinske dozvole.

On je naglasio da je Hrvatska, u skladu sa ESPOO konvencijom, dužna da preda dokumentaciju susjednim državama da bi mogle uputiti primjedbe ukoliko ih imaju i postaviti pitanja na koja je dužna odgovoriti.

"Negdje oko 2023. godine bi trebalo da imamo studiju i tada smo dužni informirati sve susjedne države, a naravno da će to prije svega biti BiH. Mi predajemo kompletnu dokumentaciju na koju oni mogu davati primjedbe. Nakon toga ide i građevinska dozvola. Mi nastavljamo sve dok struka ne utvrdi da se to ne može ovdje napraviti iz bilo kojeg razloga", objasnio je Prpić.

Prema njegovim riječima, nakon što bude završena prekogranična saradnja, nadležno ministarstvo daje mišljenje da li su zadovoljeni uslovi za izdavanje dozvole. Prpić je podsjetio da je 2015. godine rađena strateška procjena uticaja na životnu sredinu kao preliminarna, a sada nastavljaju dok se ne ustanovi da ovo nije adekvatna lokacija. Ukoliko struka ustanovi da jeste, onda, kako je rekao, nema razloga da se obustavljaju radovi uprkos protivljenju lokalne zajednice.

"Ako nema elemenata da se ugrožavaju stanovništvo i okolina, ne postoji veto lokalne zajednice da bi mogla zabraniti državi da riješi što je dužna u skladu sa svim evropskim direktivama", naveo je Prpić.

Na mjestu gdje je planirana izgradnja objekta, na prostoru bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac, završen je veliki dio radiološkog istraživanja, a nakon što je teren očišćen od mina, nastavljena su geološka istraživanja. Eksperti iz BiH ocijenili su da jednom takvom objektu nije mjesto u blizini parka prirode, kao i da će u BiH sprovesti mjerenja o uticaju na životnu sredinu kako bi ih uporedili sa onima iz Hrvatske.

Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima, najavio je organizaciju sastanaka na nivou članova tima sa kompanijama koje dobijaju poslove za izradu zahvata za studiju uticaja na životnu sredinu.

On je istakao da članovi Ekspertskog tima smatraju da objektu za skladište radioaktivnog otpada nije mjesto na samoj granici, u blizini Parka prirode "Una", ali da će se baviti stručnim analizama te je dodao će u BiH biti sprovedena mjerenja kako bi se podaci uporedili sa onima iz Hrvatske.

Kako je dodao, u BiH postoji strah zbog činjenice da, ako taj otpad dođe na ovu lokaciju, tu ostaje zauvijek. Odlaganje nuklearnog otpada na ovoj lokaciji neprihvatljivo je i za Neđu Đurića, člana Ekspertskog tima iz BiH, koji ističe da je to preblizu granice.

"Uticaj radioaktivnosti traje do 300 godina. Ne vidim opasnost za nas i našu djecu, ali vidim opasnost za deset do 12 narednih generacija nakon toga", rekao je Đurić.

Gradnja ovog skladišta, a potom odlagališta i za susjednu opštinu Novi Grad je neprihvatljiva.

"Meni nije prihvatljiva blizina Novog Grada, jer je bliže nego Dvor, u kojem se lokacija nalazi. Vjerujem da će Hrvatska isposlovati sve obaveze, ali to nije idealna lokacija. Dobrosusjedski odnosi nalažu da se to udalji od granice. Ovdje u blizini se nalazi devet bunara sa kojim se vodom napaja sve stanovništvo Novog Grada", rekao je Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije