Tibetanska visoravan je poznata i kao treći pol Zemlje, zbog količine leda koja se nalazi na njoj. Najveći glečer na planinskom lancu dugom 800 kilometara, koji se nalazi na sušnom sjeveroistočnom obodu Tibetanske visoravni, smanjio se za oko 450 metara od polovine prošlog vijeka, kada su naučnici postavili prvu stanicu za njegovo nadgledanje i proučavanje.
Glečeri na planini Kilian u Kini tope se rekordnom brzinom, dok globalno zagrijavanje donosi nepredvidive promjene i povećava izglede za dugoročne nestašice vode, upozoravaju naučnici.
Globalno zagrijavanje donosi nepredvidive promjene i povećava mogućnost oskudice vode. Glečer površine 20 kvadratnih kilometara, poznat pod nazivom Laohugou broj 12, smanjio se za oko sedam odsto otkako je mjerenje počelo, a topljenje se ubrzalo u posljednjih nekoliko godina.
"Kada sam prvi put došao ovdje 2005. godine, glečer je bio tamo gdje se rijeka savija u mjestu na stijenama u dolini Laohugou. Dalje nizvodno, u blizini Dunhuanga, nekada velikog čvora na drevnom Putu svile, voda koja je isticala iz planina formirala je jezero u pustinji prvi put poslije 300 godina, izvijestili su državni mediji", istakao je Kin Ksiang, direktor stanice za glaciologiju i ekološko okruženje Kilijan Šan sa Kineske akademije nauka.
Glaciers in China's Qilian mountains are disappearing at a shocking rate as global warming brings unpredictable change and raises the prospect of crippling, long-term water shortages, scientists say https://t.co/GpXj315cO5
— CNN (@CNN) November 10, 2020
Zabrinjavajući je i gubitak debljine glečera za oko 13 metara leda, koji se topi zbog sve viših temperatura.
Od polovine prošlog vijeka prosječne temperature su se uvećale za 1,5 stepen Celzijusa, a bez izgleda za okončanje globalnog zagrijavanja, pa eksperti nemaju ohrabrujuće prognoze za 2.684 glečera na planini Kilijan.
Smanjenje glečera u periodu između 1990. i 2010. godine bilo je za 50 osto veće nego u periodu između 1956. i 1990. godine, pokazuju podaci Kineske akademije nauka.
Protok vode u reci u blizini najvećeg glečera je skoro duplo veći nego prije 60 godina, tvrde naučnici.
Zbog globalnog zagrijavanja, snijeg i kiša u ovom regionu su povremeno bili rjeđi nego uobičajeno, iako je topljenje glečera dovelo do većeg protoka vode u rijekama i potocima, zemljoradnici u podnožju planine se i dalje suočavaju sa nestašicama vode.
Ove nove promjene takođe donose opasnost od poplava, koje se u ovom regionu sve češće dešavaju u proljeće, dok na ljeto dolazi do nestašice vode, kada je ona neophodnija za zalijevanje usjeva.
Topljenje kineskih glečera bi vrhunac moglo da dostigne za deset godina. Nakon toga topljenje glečera bi bilo naglo smanjeno zbog smanjenja njihove veličine i broja, što bi moglo da dovede do nestašica vode, upozoravaju naučnici.
(RTS)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.