Svijetu je predstavljena do sada najtačnija i najsveobuhvatnija naučna prognoza kakva sudbina čeka planetu kada je riječ o klimatskim promjenama.
Naučnici su predstavili prvi dio takozvanog Šestog izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), prenosi sajt Klima 101.
Kao i prethodnih pet, dokument će dati potpun uvid u trenutno stanje naučnog znanja o klimatskim promjenama, a sačinjen je na osnovu 14.000 naučnih radova. "Dio po dio" proces objavljivanja ovog dokumenta trajaće više od godinu dana, ali su svjetski i domaći mediji odmah poklonili veliku pažnju ovom prvom predstavljanju, prenoseći nekoliko ključnih poruka iz dijela izvještaja koji je objavljen.
Šesti izvještaj razotkriva svaku dilemu o uzroku klimatskih promjena koje pogađaju planetu. U izvještaju se navodi da "ne postoji nikakva sumnja da je ljudski uticaj zagrijao atmosferu, okeane i zemljište", kao i da su se značajne promjene već dogodile u brojnim važnim procesima koji se odvijaju na Zemlji. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da današnji zveštaj IPCC-a znači "crveni alarm" za cijelo čovječanstvo.
Čovjek je kriv
U izvještaju se navodi da je razmjera promjena koje su zabilježene u cijelom klimatskom sistemu nezabilježena vijekovima ili hiljadama godina unazad.
Ljudske aktivnosti i emisije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu već su ostavile vidljiv trag na klimi naše planete. Temperatura je porasla za oko 1,1 °C u odnosu na predindustrijski period, većina kopnenih regiona je zabilježila jasno povećanje broja temperaturnih ekstrema sa izuzetno visokim temperaturama, a svaka od posljednje četiri decenije je bila toplija od prethodne.
Od sredine 20. vijeka pa do danas širom svijeta zabilježeno je i povećanje broja ostalih vremenskih ekstrema. Globalno zagrijavanje dovelo je do većeg broja toplotnih talasa, događaja sa ekstremnom količinom padavina i suša.
"Ovaj izveštaj je sudar sa realnošću", rekla je Valeri Mason-Delmonte kopredsjedavajuća grupe unutar IPCC-a koja je odgovorna za izradu ovog dijela izvještaja.
"Sada imamo mnogo jasniju sliku prošle, sadašnje i buduće klime što je ključno kako bismo razumjeli gdje idemo, šta možemo da učinimo i kako možemo da se pripremimo", rekla je ona.
Scenariji budućnosti
Novi i precizniji klimatski modeli u velikoj mjeri su unaprijedili sposobnost naučnika da bolje predvide moguće buduće promjene u klimi planete.
Ako emisije na globalnom nivou ne budu svedene na nulu do sredine vijeka sigurno je da će svijet preći opasnu granicu – srednja temperatura atmosfere će se podići za više od "prihvatljivih" 1,5 i 2 stepena Celzijusa. Naime, planeta će nastaviti da se zagrijava iznad ovih vrijednosti ukoliko se ne preduzmu brze i sveobuhvatne mjere za smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Nažalost, to znači daleko više ekstremno visokih temperatura i toplotnih talsa. Pored toga, toplija atmosfera omogućiće i još ekstremnije događaje sa velikom količinom padavina. Očekuje se da se za svaki stepen zagrijavanja intenzitet padavina tokom ovih ekstremnih događaja poveća za 7%. Toplija atmosfera značiće i snažnije tropske ciklone sa većim maksimalnim brzinama vjetra.
U izvještaju se navodi da čak i ako budemo uspješni u zadržavanju zagrijavanja na granici od 1,5 °C, očekuje nas sve više ekstremnih vremenskih događaja koji su bez presedana u istorijskim zapisima.
Naučnici su posebnu pažnju posvetili i posljedicama globalnog zagrijavanja koje su malo vjerovatne, ali bi mogle da imaju izuzetno veliki uticaj na društvo i planetu. Tako je navedeno da porast nivoa mora od čak dva metra do kraja ovog vijeka nije isključen ukoliko dođe do veće destabilizacije ledenih ploča na Grenlandu i Antarktiku.
Ovo je posebno važno zato što poremećaj Zemljinog klimatskog sistema sa sobom nosi rizik i prelaska takozvanih tački preokreta. Tada može doći do mnogo bržih i dramatičnih promjena u klimi planete. Jedna od takvih tačaka je i slabljenje Golfske struje, gdje rezultati posljednjih istraživanja pokazuju da postoje sve jasniji znaci destabilizacije ovog sistema koji ima ogroman uticaj na klimatske uslove u velikom dijelu svijeta.
Dobra vijest o spašavanju svijeta
Iako saznanja iz izvještaja crtaju vrlo tmurnu sliku, dobra vijest je da je u najvećoj mjeri budućnost još u našim rukama. Klimatski modeli pokazuju da od budućih emisija gasova sa efektom staklene bašte direktno zavisi koliko će se planeta zagrijati, što znači da sprovođenjem sveobuhvatnih mjera u cilju prestanka sagorijevanja fosilnih goriva i prelaska na obnovljive izvore energije sprječavamo teške posljedice klimatskih promjena.
Autori izvještaja navode da poređenja scenarija sa malom i velikom emisijom štetnih gasova pokazuju jasne razlike po pitanju budućih klimatskih promjena na planeti, ali i po pitanju drugih uticaja na životnu sredinu, kao što je na primjer kvalitet vazduha. Što dodatno ističe važnost globalnog dogovora za dostizanje neto nultih emisija do sredine ovog vijeka.
Međutim, iako ljudske aktivnosti mogu direktno uticati na nivo budućeg zagrijavanja planete, u izveštaju se naglašava da će pojedini procesi na planeti, poput porasta nivoa mora, koji su pokrenuti zbog klimatskih promjena nastaviti da se dešavaju i stotinama ili čak hiljadama godina i nakon što se koncentracija ugljen-dioksida stabilizuje.
To je samo još jedan argument u prilog tvrdnji da nema vremena za gubljenje i da je svijetu potrebna hitna i odlučna klimatska akcija, jer svaka dodatna tona ugljen-dioksida u atmosferi povećava šansu za brojnim nepovoljnim ishodima, piše Nacionalna geografija Srbije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.