KAIRO - Nakon svrgavanja Mubaraka sve više je problema s održavanjem arheoloških vrijednosti u Egiptu.
Čak je i jedan njemački istraživački tim je optužen za uništavanje kulturnog dobra jer se i "dozvole" različito tumače, piše Deutsche Welle.
Optužba protiv Dominik Gerlic iz Hemnica i njenog istraživačkog tima sastavljenog od tri Nijemca i šest pomagača iz Egipta zvuče veoma ozbiljno. Oštećivanje možda najznačajnijeg arheološkog dobra, Keopsove piramide. Oni su se u aprilu prošle godine popeli u jednu malu komoru blizu vrha piramide i uzeli uzorke boje na zidovima kako bi ih poslali na istraživanje u Njemačku.
Međutim, Ahmad Ali iz Ministarstva za starine smatra to, blago rečeno, drskošću. Njemački tim uopšte nije imao dozvolu; tačnije imao je tek ograničenu dozvolu za posjetu Keopsovoj piramidi.
"Dozvola ne obuhvata posjetu gornjim prostorijama piramide. A i na dozvoli je jasno naznačeno kako se smije samo posjetiti, ali ništa uzeti", navodi on.
Prošle sedmice je počeo sudski postupak protiv arheologa i u najgorem slučaju im prijeti od 3 do 5 godina zatvora.
Makar se može razumjeti bijes egipatskog službenika, teško je reći da je upravo ovaj njemački tim najviše kriv za stanje koje traje još od svrgavanja Mubaraka. Tamošnje ministarstvo je nakon toga i dalje nastavljalo izdavati dozvole. Ali ako i za vrijeme Mubaraka nije bilo uvijek potpuno jasno ko će dobiti dozvolu za iskopavanje, nakon toga je postalo još manje jasno.
Dozvola koja to jeste... i nije
Tako je i Dominik Gerlic, kad joj je izdana dozvola za Keopsovu piramidu, odmah upitala: "Zašto na toj dozvoli zapravo ništa ne piše? Niti naša imena, niti gdje smijemo istraživati, gdje ne smijemo?"
Njen pratilac i spisatelj Stefan Erdman joj je objašnjavao kako je s tom dozvolom sve u redu. On već desetljećima živi u Egiptu, istraživao je piramidu nebrojeno puta i odlično zna da u posljednje vrijeme niti druge istraživačke ekipe ne dobijaju dozvole koje drugačije izgledaju. Zato i kopaju praktično gdje im se prohtje, sa dozvolom i bez nje.
Upravo je to razlog tolikog bijesa Egipćana.
Monika Hana je egiptologinja koja sa volonterima upozorava egipatsko ministarstvo na upravo drastičan porast divljih iskopavanja i krađe artefakta. Prema satelitskim slikama procjenjuje kako upravo traje pljačka na oko 200 nalazišta i smatra da se krađa baštine Egipta u posljednje tri godine barem - utrostručila!
"Procjenjujemo da svakog dana nestaje oko 100 do 150 objekta, i to traje sve od 2011", upozorava ona.
Nadležno ministarstvo procjenjuje kako je ukradeno arheoloških nalaza u vrijednosti od oko tri milijarde dolara, ali kod mnogih nalaza se uopšte ne može govoriti o dolarima i centima; njihova vrijednost je neprocjenjiva, posebno za egipatske rodoljube.
Egipćani tek otkrivaju šta imaju
Ali problem je još jedan: praktično od samih početaka iskopavanja u Egiptu tamo negdje u XVIII vijeku, tadašnji muslimanski vlastodršci nisu baš tačno znali šta da rade s tim ostacima drevne kulture. Za njihove vjerske vođe su sve to bili proizvodi nevjernika koje bi najbolje trebalo uništiti. A ako drugi nevjernici, oni sa Zapada, žele još i platiti za te ostatke, tu se nema šta prigovoriti.
Zato ne čudi što su u "zlatno" doba iskopavanja krajem XIX vijeka na egipatskim tržnicama domaći pljačkaši grobova stranim turistima nudili ne samo čitave egipatske mumije, nego i prah od mljevenih mumija. Iz nekog, samo njima poznatog razloga se tvrdilo da taj prah pogoduje potenciji pa tako ni mušterija nije nedostajalo.
Zapravo, čak i u doba Mubaraka se nastavila ta tradicija da se samo stranci puštaju da kopaju po ostacima "nevjernika" - i da o tome odlučuje Ministarstvo za starine.
"Trideset godina su nas uvjeravali kako sve te starine pripadaju Ministarstvu - i turistima. One ne pripadaju nama, Egipćanima", žali se Osama Karar.
Novi naraštaj želi svoje blago
Doista, čak i ako se pogleda literatura o kulturi drevnog Egipta, čitavo mnoštvo je objavljeno na engleskom, francuskom, njemačkom... Na gotovo svim svjetskim jezicima, ali jedva da je išta na arapskom. Tek u posljednje doba stasaju mladi Egipćani kao što je i Osama Karar koji se u slobodno vrijeme bavi zaštitom kulturnog dobra svoje domovine.
Pokazuje nam detaljne fotografije Keopsove piramide sa bezbrojnim, ozbiljnim pukotinama na golemim kamenim blokovima.
"Pogledajte, piramide su u opasnosti. To kamenje ne može govoriti i zato mu mi pokušavamo dati glas", objašnjava Karar.
Sa istomišljenicima je osnovao i "Narodni front za odbranu starina" i gorljivo se zalaže za najoštrije kazne i za njemačke istraživače.
Ipak priznaje da su problem i Egipćani. Čak i u nadležnim službama mnogi još uvijek misle kako su te starine "samo za strance", a još je veći problem među stanovništvom. Jer, na mnogima od tih ilegalnih iskopina nisu stranci, nego Egipćani. A oni će pronađeno prodati - doslovno bez razmišljanja o gubitku koji na taj način trpi Egipat.