Naučnici su uz pomoć špijunskih satelita iz ere Hladnog rata ukazali na velike promjene u okolini na Himalajima, piše BBC.
Kako bi pokazali do koje mjere je okolina pogođena, naučnici su uporedili fotografije koje je snimio američki izviđački program s nedavno prikupljenim satelitskim podacima.
Vjeruje se da bi se uz pomoć ovih prethodno zaštićenih snimaka moglo da utvrdi kako su se mijenjale i druge regije do kojih je teško doći konvencionalnim putem.
Istraživanje je predstavljeno na jesenjem sastanku Sindikata američkih geofizičara u San Francisku.
"Ove fotografije će se koristiti sve više i više", rekao je Džoš Maurer sa kolumbijskog Univerziteta.
Snimke je napravio američki špijunski satelitski program koji je bio poznat po kodnom imenu "Hexagon".
Tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, u okviru programa "Hexagon" u orbitu iznad Zemlje lansirano je 20 velikih izviđačkih satelita koji su u tajnosti fotografisali našu planetu.
Filmske trake na kojima su se nalazili snimci su uz pomoć vojnih aviona vraćene na Zemlju. Snimci od 2011. godine više ne predstavljaju vojnu tajnu te su predane američkim geolozima na proučavanje.
Među fotografijama koje su snimili špijunski sateliti nalaze se i fotografije Himalaja, područja koje je slabo pokriveno arhivskom građom. Upoređujući špijunske snimke s onima koje su napravili NASA i Japanska svemirska agencija "Jaxa", naučnici su mogli da prouče kako se ta regija promijenila.
"Pokušavamo utvrditi koliko su se glečeri povukli i koliko leda gube te kojom brzinom", rekao je Maurer, i dodao:
"Temeljem fotografija pokušavamo stvoriti trodimenzionalne modele stanja tog područja iz 70-ih godina prošlog vijeka".
'Možemo da vidimo razliku u nivoima leda na glečerima zahvaljujući fotografijama iz 1973. godine i onima koje snimamo danas. Upoređivanjem te dvije grupe fotografija možemo saznati kako se volumen leda mijenjao tokom godina", dodaje Maurer.
Istraživači su utvrdili da je velika količina leda s tog područja nestala.
"Širom Himalaja na svim ključnim tačkama nestaje otprilike četvrt metra vode na godinu. Ne bih rekao da je to iznenađujuće ako uzmemo u obzir podatke o klimi koje imamo, ali je svakako zanimljivo vidjeti koliko smo leda izgubili", objasnio je Maurer.
On dodaje da će to topljenje leda neminovno uticati na stanovništvo područja oko planinskog masiva.
"Kako se glečeri budu smanjivali i povlačili, tako će se količina vode koju daju potocima povećavati. Kratkoročno gledano, promjene neće biti toliko dramatične, međutim nakon 100 godina će se vidjeti velike promjene u vodnim resursima", zaključio je Maurer.
(Jutarnji.hr)