Okolina

Lednjak otopio oko 61 milion olimpijskih bazena slatke vode u okean

Lednjak otopio oko 61 milion olimpijskih bazena slatke vode u okean
Foto: Screenshot | Lednjak otopio oko 61 milion olimpijskih bazena slatke vode u okean

Divovski lednjak koji se odvojio od Antarktika 2017. otpustio je otapanjem oko 61 milion olimpijskih bazena slatke vode u okean, što je postavilo pitanja o uticaju na morski ekosistem, prema istraživanju objavljenom u četvrtak.

Ogromna santa leda bila je dvostruko veća od Luksemburga kada se odvojila od ledene ploče Larsen, koja se zagrijala brže od bilo kojeg drugog dijela najjužnijeg kontinenta Zemlje.

Sa 5.719 kvadratnih kilometara bio je najveći lednjak na Zemlji kad se formirao i šesti po veličini do sada zabilježen, prema British Antarctic Survey.

Dvije godine je div od bilion tona, poznat kao A-68, plutao u hladnim vodama Vedelovog mora prije nego što je otputovao na sjever i zaprijetio britanskom ostrvu Južna Džordžija, nekih 4.000 kilometara od početne tačke.

Lednjak, nazvan A-68a nakon što se komadić odlomio, opasno se približio ostrvu krajem 2020, izazivajući strah da će se zaglaviti na morskom dnu, blokirati okeanske struje i ometati prolaz hiljadama pingvina i foka.

Ali, nova studija je otkrila da se lednjak, iako je nakratko dotakao morsko dno, brzo topio u toplijoj regiji oko Južne Georgije i izgubio je značajnu količinu svoje mase do trenutka kada je stigao do plićih voda.

Naučnici koji su pratili njegovo putovanje putem satelita izračunali su da je A-68 od kraja 2020. do otapanja 2021. ispustio ukupno 152 milijarde tona slatke vode bogate hranjivim tvarima u more.

To odgovara 20 puta većoj količini vode od one u škotskom Loch Nessu, odnosno 61 milion olimpijskih bazena, navodi BAS u saopštenju za javnost, dodajući da je to "poremećaj koji bi mogao imati dubok uticaj na morski ekosistem ostrva".

"To je ogromna količina otopljene vode", rekla je Anne Braakmann-Folgmann, naučnica u Centru za polarna posmatranje i modeliranje (CPOM), koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Remote Sensing of Environment.

"Sljedeća stvar koju želimo utvrditi jest je li to imalo pozitivan ili negativan uticaj na ekosistem" oko Južne Džordžije, rekla je.

(Jutarnji.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije