Američka kompanija Colossal Biosciences prikupila je još 200 miliona dolara za finansiranje svog neobičnog projekta – oživljavanje runastog mamuta do 2028.godine, piše Blumberg.
Kako navode, time je kompanija dostigla vrijednost od 10,2 milijarde dolara.
Oni prikupljaju novac i za projekte vaskrsavanja ptice dodo i tasmanijskog tigra, ali postoje naučnici koji nisu oduševljeni njihovim idejama, čak i ako ovi projektu budu uspješni.
Kako je naveo Blumberg kompanija koristi DNK i genomiku kako bi pokušala da "vaskrsne" dodoa, tasmanijskog tigra i runastog mamuta i ukupno je prikupila 435 miliona dolara od investitora.
"Nećemo ništa uraditi dok ne usavršimo genome", rekao je jedan od osnivača kompanije i izvršni direktor Ben Lam, dodajući da je kompanija u fazi uređivanja ćelija projekta, što znači da je već identifikovala ciljne gene na kojima će raditi.
Prema njegovim riječima, Colossal pokušava da stvori mladunče uređivanjem gena mamuta dobijenih iz drevnih uzoraka pronađenih u smrznutoj tundri, i njihovim umetanjem u gene iz ćelija azijskih slonova. Napori kompanije protiv izumiranja imaju za cilj proširenje biodiverziteta, pomoć u obnavljanju ravnoteže u ekosistemima i koristi drugim životinjama, navodi se u saopštenju.
Mnogi naučnici doveli su pitanje validnost ovih naučnih napora i izrazili sumnju da li takve životinje mogu da prežive danas - posebno u svjetlu klimatskih promjena, gubitka staništa i porasta invazivnih vrsta.
Paleontolog sa Univerziteta u Arizoni Karl Flesa, postavio je pitanje da li će rezultat zaista biti runasti mamut, budući da su istraživači koristili ćelije azijskih slonova. On je naveo da se protivi puštanju takve životinje u prirodno stanište runastog mamuta u arktičkoj tundri, koja se smanjuje.
"Bolje je spriječiti izumiranje, nego vraćati bio-replike čije ponovno uvođenje može imati mnoštvo neželjenih posljedica", rekao je on.
Lam je osnovao Colossal Biosciences sa genetičarom sa Univerziteta Harvard Džordžom Čerčem 2021.godine.
Runasti mamut je uglavnom izumro prije 10.000 godina, iako su neke populacije preživjele do prije 4.000 godina.
U intervjuu za Telegraf Nauku na pitanje o strahu od negativnog uticaja vaskrsavanja davno izumrlil vrsta Ben Lem je svojevremeno odgovorio:
"Colossal radi sa lokalnim vladama, domorodačkim grupama, zemljoposjednicima i grupama za očuvanje prirode, ali i sama radi ekološke studije izvodljivosti kako bismo bolje razumijeli posljedice. Procesi povratka u divljinu su spori, dobro osmišljeni i metodično isplanirani", kaže on.
Na pitanje o poređenju sa filmom "Park iz doba jure" on je tada naglasio da je to "distopijski film napravljen da zabavi“.
"U 'Parku iz doba jure' naučnici su rupe u DNK dinosaurusa popunili dijelovima iz DNK žaba. U Colossalu mi radimo stvari potpuno suprotno. Gledamo drevne mamute, kao i DNK drugih izumrlih vrsta, i identifikujemo gene koji čine te vrste jedinstvenim i stvaraju specifične fenotipove. U 'Parku iz doba jure' nisu radili na očuvanju okruženja i povratku životinja u divljinu", rekao je Lam, prenosi Telegraf.rs.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.