Dok njihove tradicionalne opcije hranjenja nestaju i prirodne oblasti ustupaju mjesto restoranima, kućama i pločnicima, kojoti San Franciska mijenjaju svoj jelovnik.
Naučnici sa Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu ispitivali su kako gradski predijeli oblikuju ishranu kojota.
Studija je otkrila da broj restorana i količina popločanih ili "neprobojnih površina" u gradu znatno određuju šta kojoti jedu. Konzumiranje pacova je najveće tamo gdje je najviše restorana, a konzumiranje hrane koja dolazi od ljudi je najveće u najpopločanijim dijelovima grada.
Nalazi mogu pomoći strategijama zaštite kojota i smanjivanju konflikta između ljudi i prirodnog svijeta.
Dakle, šta jedu kojoti u San Francisku?
"Mnogo hrane koja stiže od ljudi. Piletina je vrlo značajan dio ishrane; pronašli smo je u 72 odsto analiziranih uzoraka izmeta", kažu istraživači.
Međutim, prirodni plijen, glodari goferi, predstavljaju sljedeći najpopularniji izvor hrane, u oko 57 odsto izmeta, a slijede svinjetina (od ljudi) i rakuni (iz prirode). Iako su neki ljudi izrazili zabrinutost da kojoti jedu mačke, one su se rijetko pojavljivale u dijetetskim analizama – u 4,5 odsto uzoraka izmeta.
Istraživači su sakupili više od 700 uzoraka izmeta kojota iz oblasti San Franciska od septembra 2019. do aprila 2022. Utvrđivanje genotipa je povezalo uzorke sa individualnim kojotima, a metabarkodiranje DNK je kvantifikovalo sastav ishrane.
Iako analiza otkriva izvore hrane, ne pravi razliku između, na primjer, kokoške iz dvorišta, iz otpadnog kontejnera ili hrane za kućne ljubimce, ističu istraživači.
Istraživanje je takođe pokazalo da kojoti u urbanizovanijim dijelovima grada jedu više hrane koja dolazi od ljudi nego kojoti sa više zelenog prostora.
Primijećeno je i da se ishrane među porodičnim grupama kojota veoma razlikuju, dok se ishrane među članovima iste porodice neznatno razlikuju.
Studija ističe ogroman spektar afiniteta koje kojoti kao vrsta imaju prema ishranama i životnim sredinama. To je osobina po kojoj su već dobro poznati, ali studija takođe podržava sve veći broj dokaza koji ukazuju na relativno ograničene afinitete kojota kao individua. Skloni su da se drže onoga što poznaju.
Život sa kojotima
Kojoti su urođenici u oblasti San Franciska. Istjerani početkom 1900-ih, vratili su se početkom 2000-ih i sada dijele prostor sa više od 870.000 ljudi na 120 kvadratnih kilometara – drugi najgušće naseljen veliki grad u Sjedinjenim Državama – okružen vodom sa tri strane.
Ima mnogo stvari koje ljudi mogu da urade kako bi s poštovanjem dijelili prostor sa kojotima i smanjili konflikt sa prirodom. To uključuje držanje mačaka u zatvorenom, neostavljanje hrane za kućne ljubimce napolju, bezbjedno odlaganje odbačene hrane i možda najvažnije – nemojte hraniti kojote. Pogrešno je shvatanje da kojoti gladuju i da im je potrebna pomoć da pronađu hranu u San Francisku, kažu istraživači, prenosi Telegraf.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.