Okolina

Novo upozorenje: Planeta je devastirana, ali to je tek početak

Novo upozorenje: Planeta je devastirana, ali to je tek početak
Foto: Pixabay | Novo upozorenje: Planeta je devastirana, ali to je tek početak

Rekordne vrućine, sve učestalije meteorološke katastrofe, otapanje ledenjaka rast nivoa mora dokazi su razornog djelovanja čovjeka na planetu koji se množe, zvone na uzbunu i traže hitnu akciju protiv klimatskih poremećaja.

U manje od godinu dana četiri naučna izvještaja Ujedinjenih nacija o stanju planete odjeknula su poput groma i probudila građane cijelog svijeta stvorivši alarmantan pritisak na učesnike konferencije o klimi COP25, koja u ponedjeljak počinje u Madridu.

Rekordne vrućine

Protekle četiri godine bile su najtoplije od početka mjerenja. Jul 2019. bio je najtopliji mjesec u istoriji mjerenja te će se ova godina vjerovatno pridružiti i postati peta najtoplija, a možda čak i popeti na drugo ili treće mjesto najtoplijih, navodi Američka okeanografska i atmosferska agencija (NOAA).

Ali to je tek početak. Planeta je toplija za otprilike jedan Celzijusov stepen u odnosu na predindustrijsko doba.

Međutim, ako temperatura nastavi da raste sadašnjim ritmom, zbog emisija gasova s učinkom staklenika, prag od 1,5 stepeni, zacrtan Pariskim sporazumom, bio bi postignut između 2030. i 2052. godine, kažu UN-ovi stručnjaci za klimu.

Čak i ako države budu poštovale preuzete obaveze o smanjenju emisija stakleničkih gasova biće to manje od +3 stepena Celzijusova do kraja vijeka. A koliko je to razorno ilustruje podatak da svakih pola Celzijusovog stepena više povećava intenzitet i/ili učestalost meteoroloških katastrofa kao što su toplotni talas, oluje, suše ili poplave.

Osim toga, naučnici koji proučavaju nove klimatske modele koji će služiti kao osnova za novi izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u 2021. govore da će zagrijavanja biti još izraženije nego što se ranije predviđalo. Najgori scenario bilo bi zagrijavanje od +7 stepeni Celzijusovih u 2100. godini u odnosu na prethodni najgori scenario s porastom +4,8°C.

Katastrofe sve učestalije

U Evropi strašne vrućine više nisu izuzetak, Sibirom i Australijom haraju užasni požari, ciklon "Idai" pogađa Mozambik, a Venecija se suočava sa sve katastrofalnijim plimnim talasima.

Iako je neku specifičnu katastrofu teško pripisati klimatskim poremećajima, njihova sadašnja učestalost, odnosno ekstremnost, potvrđuje naučna predviđanja. A naučnici predviđaju da će budućnost biti još mračnija.

Uz rast temperature od +1,5°C, epizode jakih kiša biće sve učestalije, sve jače i/ili obilnije, kaže IPCC. Očekuje se i sve veća učestalost i sve jači intenzitet suša.

Nadalje, zagrijavanje planete za čak i dodatnih pola stepena izazvalo bi "jasne" negativne posljedice. Na primjer, bude li ispoštovan minimalni cilj Pariskog sporazuma globalnog rasta temperature za najviše +2°C, cikloni, uragani ili tajfuni postaće snažniji i cikloni će harati u kategorijama 4 i 5.

Previsoke emisije CO2

Prema UN-ovom izvještaju objavljenom ove sedmice, emisije CO2 prosječno su rasle za 1,5 odsto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja, a zapravo bi se zagrijavanje trebalo usporavati za 7,6 odsto na godinu od 2020. do 2030. ako se svijet nada ispoštovati granicu od +1,5°C.

Krajem 2018. godine glavni staklenički gasovi premašili su nove rekordne koncentracije u atmosferi, a posebno CO2, s 407,8 ppm.

Posljednji put kada je Zemljina atmosfera imala takav postotak CO2 "bilo je prije tri do pet miliona godina: temperatura je tada bila dva do tri stupnja viša nego danas, a nivo mora bio je za 10 do 20 metara viši od sadašnjeg", navodi Svjetska meteorološka organizacija.

Led se topi, raste nivo mora

IPCC kaže da je nivo mora narastao za 15 cm u 20. vijeku. Taj se ritam ubrzava i nivo okeana nastaviće da raste stoljećima i prijetiti niskim naseljima na obalama, gdje će do 2050. godine živjeti više od milijarde ljudi.

Čak i ako svijet uspije snažno smanjiti emisije stakleničkih gasova, rast okeana mogao bi iznositi između 30 i 60 cm do 2010, odnosno od 60 do 110 cm ako emisije nastave da rastu.

Razlog tog rasta uglavnom je topljenje ledenjaka. Dvije ledene kalote na Antarktiku i Grenlandu gubile su prosječno 430 milijardi tona svake godine od 2006, a ledena kora Arktika smanjuje se takođe i brojni planinski ledenjaci mogli bi nestati.

Ugroženo milion vrsta

Čovjek nije odgovoran samo za klimu. Njegova eksploatacija prirodnih izvora dosegnula je dosad neviđen nivo, ponajprije zbog prehrane broja stanovnika planete koji raste, a istovremeno priroda se urušava brže nego ikada prije.

Poljoprivredne prakse, eksploatacija šuma, zagađenje... Stručnjaci za bioraznolikost pri UN-u (IPBES), kažu da je uništeno 75 odsto kopnene okoline, odnosno 66 odsto morskog. Posljedica je da bi moglo nestati milion životinjskih i biljnih vrsta, a mnoge od njih tokom sljedećih desetljeća.

(Index.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije