BANJALUKA, NJUJORK - Svakog 22. aprila organizacije širom svijeta simbolično pokušavaju da obilježe Dan planete Zemlje sadeći pokoje stablo. U isto vrijeme jedina razumna vrsta u proteklih 200 godina istrijebila je 905 životinjskih i više stotina raznih biljnih vrsta, prosječnu godišnju temperaturu povećala za 1,5 stepeni, a nivo mora za više od metar.
Pored već zauvijek izgubljenih vrsta, kao što su prelijepi tasmanijski i javanski tigar, kineski riječni delfin, te crni i javanski nosorog koji su ubijani zbog sujevjerja, 16.928 vrsta životinja je na listi onih kojima prijeti izumiranje.
Svijest nadležnih se donekle probudila i iako je ponajviše bila uslovljena pritiskom javnosti i donacijama slavnih ličnosti, mnoge vrste koje su bile na ivici istrebljenja su na sigurnom u rezervatima širom svijeta.
Uprkos tome, divlje životinje i danas svakodnevno ubijaju, a ključne insekte za oplodnju biljaka kao što su pčele uništavaju.
Pošto je planeta živ organizam, a svi procesi su povezani, mnoge vrste su nestale zbog prekomjernog krčenja šuma. Tako je posljednjih 40 godina Brazil, na čijoj se teritoriji nalazi 60 odsto ukupne površine prašume, izgubio više od 600.000 kvadratnih kilometara šuma.
U ne tako dalekoj prošlosti prašumski eko-sistemi zahvatali su 14 odsto ukupnog kopna, dok je ta cifra danas jedva šest odsto.
Što se tiče osnove života vode, situacija nije ništa bolja. Ukupna količina na našoj planeti procjenjuje se na oko 1.400 miliona kubnih kilometara, od čega se samo 2,5 odsto odnosi na slatku vodu, a od te količine samo 20 odsto je pogodno za ljudske potrebe. Ujedinjene nacije upozoravaju da će u roku od 30 godina sedam milijardi ljudi biti suočeno sa nedostatkom vode.
Pitke vode sve je manje i zbog toga što samo Evropljani u vodotoke ispuste 120.000 tona mineralnih ulja, 12.000 tona fenola, 60.000 tona deterdženta, 100 tona žive, 3.800 tona olova, 320.000 tona fosfora.
Situacija je loša i po pitanju globalnog zagrijavanja. Od industrijske revolucije do danas koncentracija CO2 porasla je za 34 odsto, a godišnje se u atmosferu pošalju stotine miliona tona sumpor-dioksida, azotnog oksida i prašine.
"U periodu od 1995. do 2009. godine izmjerene su najtoplije godine ikad, a pretpostavlja se da su najtoplije u zadnje dvije hiljade godina", podaci su američke meteorološke službe.
Stručnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme da se čovjek prema planeti, jedinom domu koji ima, počne ponašati s poštovanjem. Zato aktivnosti kao Pariski sporazum o klimatskim promjenama, koji je simbolično na Dan planete Zemlje potpisalo 155 zemalja, bude nadu u bolje sutra.
Evropska unija, na čelu sa Larsom Gunarom Vigemarkom, šefom Delegacije EU i specijalnim predstavnikom EU, istakla je da usaglašavanje Pariskog sporazuma predstavlja ključno postignuće za UN i međuvladinu saradnju kao prvi multilateralni sporazum 21. vijeka od velikog značaja.
"Imajući u vidu da je riječ o prvom pravno obavezujućem sporazumu, isti služi kao signal svim zainteresovanima da je budućnost usmjerena na prelaz na čistu energiju", navodi se u saopštenju.
BiH je na svečanoj ceremoniji potpisivanja sporazuma predstavljao Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.