Komad 50 hiljada godina starog kanapa - najstariji otkriveni primjerak u istoriji - pronađen u pećini u Francuskoj dodatno je osporio ideju da su neandertalci bili kognitivno inferiorni u odnosu na modernog čovjeka.
Studija objavljena u časopisu „Scientific Reports“ tvrdi da je sićušan, troslojni komadić kanapa napravljen od kore drveta uočen na kamenom alatu koji je pronađen na lokalitetu Abri du Maras.
Pomenuti komadić kanapa navodi na zaključak da su Neandertalci razumjeli koncepte kao što su parovi, kompleti i brojevi. Ispletena vlakna čine osnovu odjeće, torbi, mreža pa čak i brodova.
Već se zna da su Neandertalci, podvrsta pračovjeka koja je izumrla prije približno 40 hiljada godina, pravili katran od kore drveta breze, umjetničke predmete i ogrlice od školjki. Takođe, znali su i kontrolisati vatru, živjeli su u skloništima, bili su umješni lovci velikih životinja, a čak su i s namjerom mrtve zakopavali u grobove.
Arheolozi i paleontolozi inače na nalazištima poput francuskog Abri du Marasa pronalaze samo ostatke životinja i kamenih alata. Materijali koji su uništivi i razgradivi obično se ne pronalaze.
No grupa istraživača iz Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i Španije otkrila je komad kanapa koje bio zalijepljen za donji dio šest centimetara dugačkog kamenog alata.
Kanap, za koji se vjeruje da je napravljen od unutrašnje kore drveta iz grupe četinara, bio je dugačak 6,2 milimetra i širok 0,5 milimetara.
Tri grupe vlakana razdvojene su i zavinute u smjeru kazaljke na satu u strunu. Nakon što su zavinute, te su strune u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu uvijene u kanap.
Studija je zaključila da je tako proizveden kanap kao dokaz da su neandertalci posjedovali detaljno ekološko razumijevanje drveća te da su znali kako ih pretvoriti u drukčije funkcionalne supstance. Kanap takođe sugeriše da su imali kognitivno razumijevanje numeracije te da su u određenim kontekstima imali operativno pamćenje. Taj se zaključak temelji na činjenici da je proizvodnja kanapa zahtijevala istovremeno praćenje više sekvencijalnih operacija.
"Ako se u obzir uzmu najnovije spoznaje o neandertalskoj umjetnosti i tehnologiji, teško se može smatrati da su neandertalci u kognitivnom smislu bili išta manje sposobni od modernog čovjeka", stoji u studiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.