Mostarska izletišta sve su punija osušenih borova, čiji je uzrok gusjenica, borov četnjak. Dominantna je na crnom boru, koji je najbrojniji na mostarskom izletištu Fortica.
Iz Uprave za šumarstvo HNK-a tvrde da još uvijek mjesta panici nema, te najveći problem vide u tome što ne postoji zakon o šumama ovog kantona, piše O kanal.
Putem prema naselju Podveležje, sve je manje zdrave šume, a razlog tome je, upozoravaju stručnjaci, borov četnjak. Radi se o gusjenici koja je dominantna na crnom boru, gdje pravi gnijezda u obliku paučine, u koja polaže više stotina jaja, a hrani se borovim iglicama.
"Obično se u junu i julu roje, ali je to kod nas znatno ranije. Potrebno je ukloniti jajna gnijezda prije nego što dođe do preobrazbe u adultni stadij, odnosno stanje leptira. Ono što je vidljivo na stablima gdje nisu uklonjena jajna gnijezda jeste da je došlo do potpune defolijacije i djelimično povećane brojnosti gnijezda. U jednom gnijezdu imate otprilike 100 do 300 gusjenica", navodi viši stručni savjetnik za javne površine u Gradskoj upravi Mostara Bojan Spasojević.
Kada je riječ o gradskim površinama, u 90 odsto slučajeva dođe do uspješnog suzbijanja štetnika, ali problem pravi okolina Mostara, odakle se svake godine bilježi njegovo širenje
"Pratimo stanje i ono još nije alarmantno. Imamo zabilježenu blagu brojnost, ali ipak treba ovo pustiti malo više ljudima koji se razumiju. Borov četnjak ne izaziva baš takvu štetu na stablima, on rijetko izaziva sušenje borova. Njegova šteta se ogleda u tome što smanjuje prirast borova, po sastavu za 30 odsto, ali vrlo rijetko njihovo sušenje. Mala jaja borovog četnjaka moji čuvari šuma zadnji put su uklanjali prije pet-šest godina i bilo ih je nekoliko hiljada", objašnjava Nesib Mutabdžić, direktor Uprave za šumarstvo HNK, prenosi akta.ba.
Fortica, iako, spada u nadležnost Kantona i Uprave za šumarstvo, uglavnom je prepuštena dobrovoljnom angažmanu građana što potvrđuju iz Brdsko-biciklističkog kluba. Ovaj klub se zalaže za to da Fortica dobije status parka prirode, a dodaju još i to da nikoga iz Uprave za šumarstvo nisu vidjeli na ovim terenima.
Iz kantonalog šumarstva pravdaju se kako HNK nema zakon o šumama, te tako nemaju ni ljudstva niti potrebnih sredstava da se ovom problemu stane ukraj.
Borov četnjak najbolje je uklanjati u februaru, kada su gusjenice još u gnijezdu, a stručnjaci upozoravaju da građani to nipošto samoinicijativno ne rade, već samo u koordinisanim akcijama. Ova gusjenica pravi štetu, ne samo borovima, već i ljudima i životinjama. Visoko je alergena i u doticaju s kožom može izazvati osip i emboliju pluća.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.