Prekomjeran ribolov, ilegalan ribolov i povećano reklamiranje mesa ajkula predstavljaju značajne prijetnje po više od 80 vrsta ajkula i raža u Sredozemnom moru.
Nova studija je ispitala trenutne nivoe postojećih mjera za zaštitu hrskavičavih riba, među kojima su ajkule, raže i prave raže, u 22 priobalne države mediteranskog regiona.
Širom tih država – u rasponu od Španije i Maroka na zapadu do Izraela, Libana i Sirije na istoku – istraživači su identifikovali više od 200 mjera koje se na neki način tiču hrskavičavih riba, od nacionalnih zakona do konzervacionih mjera raznih nevladinih organizacija.
Zemlje Evropske unije (EU) su generalno preduzimale više mjera nego zemlje izvan EU, sa Španijom koja je preduzela najviše mjera. Vlade su bile odgovorne za 63 odsto mjera, uglavnom u vezi sa zakonskim odredbama.
Međutim, iako su hrskavičave ribe zastupljene u mnogim programima, otkrivene su značajne razlike u načinu praktičnog nadzora nad sprovođenjem tih mjera bez jedinstvenog izvora za praćenje napretka konzervacije i kontrole ajkula na nacionalnim nivoima.
Stručnjaci i nevladine organizacije širom regiona takođe naglašavaju da su ajkule sve više predmet ulova, namjerno i nenamjerno, često radi zadovoljavanja potražnje za proizvodima od ajkula.
Ipak, često nema mnogo kontrole na mjestu gdje su ajkule uhvaćene, zbog čega istraživači pozivaju na pojačan nadzor radi zaštite ugroženih vrsta, pored veće edukacije javnosti i podsticaja za ribolovce da koriste opremu koja manje ugrožava ajkule.
Istraživanje predstavlja prvu regionalnu procjenu akcija u cilju zaštite ajkula putem međunarodnog zakonodavstva.
"Ajkule su dio morskog ekosistema milionima godina, sa evolucionom istorijom prije dinosaurusa. Postoji više od 1.000 vrsta hrskavičavih riba širom svijeta i one imaju razne ekološke uloge, kao alfa predatori koji održavaju zdrave populacije lovljenih vrsta ili kao izvor hrane za druge predatore. Međutim, mnoge vrste ajkula u Mediteranu doživljavaju drastično opadanje populacija tokom proteklih nekoliko decenija, dok je više od polovine vrsta u opasnosti od ekstinkcije, uglavnom zbog prekomjernog ribolova i povezanih pritisaka poput sporednog ulova. Pronalaženje efikasnih načina njihove zaštite je stoga veoma bitno", kaže dr Lidija Keler sa Plimutskog univerziteta.
"Studija je pokazala značajne razlike među zemljama u pogledu zaštite ajkula. To je možda povezano sa pristupom resursima, postojećom ekspertizom i kapacitetima, i generalnom spremnošću da se razviju i primijene mjere s obzirom na druge konkurentne pritiske. Postizanje pozitivnih ishoda za ove vrste zahtijeva ne samo državnu podršku, već i postojanu političku volju tokom izbornih perioda i dugoročnu posvećenost promjenama. Takođe zahtijeva integraciju zajednica u mediteranskom regionu. Ovaj rad predstavlja početak tog procesa", kaže profesor Džejson Louter sa Plimutskog univerziteta.
U studiji je iznijet niz preporuka za bolju zaštitu ajkula i raža u Sredozemnom moru.
Potrebna je veća transparentnost čitavog sistema – poboljšanje modela izvještavanja radi bržih reakcija i uključivanje specifičnih doprinosa drugih ključnih aktera.
Pitanja očuvanja ajkula ne mogu se riješiti bez proširenja saradnje i integracije ribarske zajednice i upotrebe društvene nauke, uzimanja u obzir veza i struktura zajednice.
Proširenje prostornih konzervacionih mjera i poboljšanje upravljanja postojećim zaštićenim morskim zonama mogao bi biti jedan način da se bolje zaštite ove vrste.
Stvarna primjena postojećih propisa mogla bi znatno povećati svijest o slučajnom ulovu ajkula i smanjiti ga.
Povećanje pristupa finansiranju, naročito zajedničkih, međudržavnih akcija, i preispitivanje postojećih i potencijalnih prilika i prioriteta za finansiranje mogli bi doprinijeti identifikaciji mjera zaštite ugroženih vrsta.
Prilagođeno istraživanje može doprinijeti uspostavljanju boljih regulatornih mjera – koordinisano istraživanje širom regiona omogućiće šire razumijevanje tendencija u pogledu pritisaka, populacija itd, prenosi Telegraf.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.