Mnogobrojne posljedice globalnog zagrijavanja nije moguće sanirati, navodi se u najnovijoj procjeni Ujedinjenih nacija.
Ipak, autori posljednjeg izvještaja navode da postoje načini kako da se izbjegne najgori scenario.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama ističe da će ljudi i priroda biti na granici mogućnosti da se prilagode.
Čak 40 procenata svetskog stanovništva je u "visokom riziku" usljed klimatskih promjena, pokazuje izvještaj.
Jedina nada je da se nivo porasta temperature zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa, što bi smanjilo procjenjene gubitke.
Samo četiri mjeseca poslije samita COP26 u Glazgovu, na kome su se svjetski lideri obavezali na brzu akciju u vezi sa klimatskim promjenama, izvještaj UN pokazuje težinu i obim zadatka.
"Naš izvještaj jasno ukazuje da neka mjesta na kojima ljudi žive i rade mogu da nestanu."
"Da ekosistemi i vrste koje znamo, koje su važne za naše kulture, možda više neće postojati", rekla je profesorka Debra Roberts, kopredsjedavajuća Međuvladinim panelom.
"Ovo je ključni trenutak. Naš izvještaj ukazuje da je ovo vrijeme za akciju ukoliko želimo da ublažimo posljedice klimatskih promjena"
Ovo je drugi od tri izveštaja Međuvladinog panela o klimatskim promenama.
Avgusta 2021, prvi izvještaj ukazao je na uticaj koji su ljudi imali na klimu.
Ovaj novi izvještaj prikazuje uzroke, uticaje i rješenja za klimatske promjene.
Posljednji izvještaj najobuhvatnije pokazuje kako globalno zagrijavanje utiče na sva živa bića na Zemlji.
Izvještaj prikazuje posljedica koje su već vidljive, kao što je sve veći broj ljudi koji umiru od vrućine.
Međutim, autori izvještaja navode da postoji prostor kako bi se izbjegao najgori scenario.
"U izvještaju jasno stoji da stanje jeste loše, ali da budućnost zavisi od nas, ne od klime", navodi Helena Adams, glavna autorka izvještaja Kings koledža u Londonu.
Ekstremni vremenski uslovi koji su povezani sa promjenom klime, poput poplava i toplotnih talasa, pogađaju ljude i druge vrste teže nego što su prethodne procjene pokazale.
Nova studija pokazuje da ovi uticaji već prevazilaze mogućnost mnogih ljudi da se s njom nose.
Iako su svi pogođeni klimatskim promjenama, neki su pogođeni više.
Ovo umnogome zavisi gdje žive.
Između 2010. i 2020. godine, 15 puta više ljudi je umrlo od poplava, suša i oluja u veoma ranjivim regionima, poput dijelova Afrike, Južne Azije i Centralne i Južne Amerike, nego u drugim dijelovima svijeta.
Priroda već pokazuje strašne posljedice dosadašnjeg globalnog zagrijavanja.
Koralni grebeni blijede i suše se usljed povećanja temperature, kao i stabla drveća.
Izvještaj pokazuje i razmjere posljedica usljed globalnog zagrijavanja sa 1,1 na 1,5 stepeni Celzijusovih.
Kontinuirano i ubrzano podizanje nivoa mora sve će više pogađati naselja na obalama što ih dovodi u rizik od "potopljenja i nestanka".
Međuvladin panel očekuje da će još milijardu ljudi biti u opasnosti od klimatskih opasnosti na obali u narednih nekoliko decenija.
Ukoliko temperatura poraste između 1,7 i 1,8 stepeni iznad nivoa iz 1850-ih, u izvještaju se navodi da bi polovina ljudskog stanovništva mogla biti ugrožena usljed toplote i vlage.
Komentarišući sažetak izveštaja, generalni sekretar UN Antonio Gutereš opisao ga je kao "atlas ljudske patnje".
On ne sumnja ko su krivci za klimatske promjene.
"Činjenice su nepobitne."
"Najveći svjetski zagađivači su krivi za uništavanje naše jedine planete", rekao je on.
Zdravlje je sve veća briga
Bolesti će se vjerovatno brže širiti u narednim decenijama, kažu autori izvještaja.
Postoji poseban rizik da će klimatske promjene olakšati širenje denga groznice, koju prenose komarci, na milijarde ljudi do kraja ovog vijeka.
Pored posljedica na fizičko, klimatske promjene mogu imati i na mentalno zdravlje.
Stres, traume usljed ekstremnih vremenskih uslova, kao i gubitak sredstava za život može uticati na mentalno zdravlje ljudi.
Sa druge strane, neki istraživači navode da bi prelazak iznad 1,5 stepeni u kratkom periodu bio prihvatljiv ako bi se temperature spustile ispod nivoa ubrzo poslije toga.
Međutim, ovaj izvještaj navodi da postoji opasnost sa ovakvim pristupom.
"U svakom prekoračenju temperature postoji sve veći rizik od kritičnih tačaka za povratak."
"Kao što je odmrzavanje permafrosta", rekla je Linda Šnajder sa Instituta Hajnrih Bol, koja je bila posmatračica na diskusijama Međuvladinog panela.
"To bi otežalo da se globalno zagrijavanje smanji ispod 1,5 stepeni".
Permafrost je zona vječitog snijega i leda na Zemljinim polovima i velikim visinama.
Tehnološke inovacije poput odbijanja sunčevih zraka ili uklanjanja ugljen-dioksida iz vazduha mogli bi da pogoršaju stvari, navodi se u izvještaju.
Sažetak za kreatore politike stavlja veliki fokus na "razvoj otporan na klimu".
Takav način bi pomogao u izgradnji snage za suočavanje sa klimatskim promjenama u svakom društvu.
"Ako ne radimo na poboljšanju zdravstva, obrazovanja, ne podstičemo privredni rast i nejednakost ostaje veliki problem.
"Živjećemo u svijetu u kome će klimatske promjene imati veliki uticaj", navodi profesor Brajan O'Nil, iz Nacionalne laboratorije Pacifik sjeverozapad u SAD.
"Nasuprot tome, ako utičemo na poboljšanje obrazovanja i zdravstva, smanjenju siromaštvu."
"Ako se klimatske promjene nametnu kao tema tom društvu, rizik će biti mnogo manji", prenosi BBC.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.