Okolina

UN: Posljednjih pet godina najtoplije na planeti

UN: Posljednjih pet godina najtoplije na planeti
Foto: N.N. | UN: Poslednjih pet godina najtoplije na planeti

​Znakovi i uticaji klimatskih promjena - poput porasta nivoa mora, topljenje leda i ekstremne vremenske prilike - porasli su u periodu od 2015. do 2019. godine što predstavlja i najtopliji petogodišnji period u istoriji mjerenja, stoji u izveštaju Svjetske meteorološke organizacije (VMO).

Koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi takođe su dostigle rekordne nivoe, pokazuje izvještaj o Globalnoj klimi za period 2015-2019, objavljen pred samit o klimatskim akcijama generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Kako se navodi, globalna prosječna temperatura porasla je za 1,1 stepen Celzijusa od predindustrijskog perioda, a 0,2 stepena u periodu 2011-2015.

Izvještaj UN pruža jedinstvenu ocjenu stanja planete pod sve većim uticajem klimatskih promjena, uz naglašenost hitnih klimatskih akcija.

Kada je riječ o koncentraciji gasova sa efektom staklene bašte, pokazalo se da je u periodu od 2015. do 2019. godine došlo do stalnog povećanja nivoa ugljen-dioksida i drugih ključnih gasova za gotovo 20 odsto u odnosu na prethodnih pet godina.

"Uzroci i uticaji klimatskih promjena se povećavaju, a ne usporavaju", rekao je generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Peteri Talas.

"Porast nivoa mora se ubrzava i zabrinuti smo da che se naglo topljenje ledenog pokrivača na Antarktiku i Grenlandu nastaviti u budućnosti. Kao što smo vidjeli ove godine sa tragičnim efektima na Bahamima i u Mozambiku, porast nivoa mora i intenzivne tropske oluje dovele su do humanitarnih i ekonomskih katastrofa."

Kako je naveo, važno je da smanjimo emisiju gasova sa efektom staklene bašte, posebno iz proizvodnje energije, industrije i transporta. 

Tokom petogodišnjeg perioda 2014-2019. godine stopa rasta srednjeg globalnog nivoa mora iznosila je 5 milimetara godišnje, u poređenju sa 4 milimetara godišnje u periodu 2007-2016, pokazuje izvještaj UN. 

Navodi se i da se količina leda koja se godišnje gubi na Antarktiku povećala najmanje šest puta.

Takođe, više od 90 odsto viška toplote na planeti izazvane klimatskim promjenama čuva se u okeanima, odnosno okean apsorbuje oko 30 odsto godišnje emisije ugljendioksida.

Međutim, apsorbovani ugljendioksid reaguje sa morskom vodom i mijenja kiselost okeana, tako da je od početka industrijske revolucije došlo do povećanja kiselosti vode za 26 odsto.

Kako se dalje navodi u izvještaju, više od 90 odsto prirodnih katastrofa povezano je sa vremenskim prilikama.

Dominantne katastrofe su oluje i poplave, koje su uzročnik najvećih ekonomskih gubitaka, dok su toplotni talasi i suša doveli do gubitaka ljudskih života, intenziviranja šumskih požara i gubitka poljoprivrednih prinosa.

Lideri iz 64 drzzave, Evropske unije, više desetina kompanija i banaka, nekoliko gradova i država predstaviće planove na klimatskom samitu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije