Okolina

Pratite nas na Google news

Uništeno ili degradirano dvije trećine tropskih šuma

Uništeno ili degradirano dvije trećine tropskih šuma
Foto: Wikimedia Commons / Ilustracija | Uništeno ili degradirano dvije trećine tropskih šuma
Srna

Ljudi su degradirali ili uništili otprilike dvije trećine prvobitnog pokrivača tropskih prašuma na svijetu, što predstavlja znak za uzbunu da ključna prirodna "tampon zona" od klimatskih promjena brzo nestaje, navodi se u najnovijem istraživanju.

Gubitak šuma takođe je glavni faktor emisije koja vodi globlanom zagrijavanju, jer gusta tropska šumska vegetacija predstavlja najveći živi rezervoar ugljenika.

Sječa šume i prenamjena zemljišta, uglavnom za poljoprivredu, izbrisali su 34 odsto prvobitnih tropskih prašuma takozvnaog starog rasta na svijetu, a degradirali još 30 odsto, čineći ih ranjivijima na požar i buduće razaranje, navodi se u analizi neprofitne Fondacije kišna šuma Norveška.

Više od polovine uništenja od 2002. godine odnosi se na Amazoniju u Južnoj Americi i susjedne tropske šume.

Kako se više kišnih šuma uništava, tako je i više potencijala za klimatske promjene, što zauzvrat otežava preživljavanje preostalih šuma, rekao je autor studije Anders Krog, istraživač tropskih šuma.

"To je zastrašujući ciklus", rekao je Krog. On je rekao da je ukupan gubitak između samo 2002. i 2019. godine veći od područja cijele Francuske.

Stopa gubitka u 2019. godini približno se poklapa sa godišnjim nivoom uništenja tokom posljednjih 20 godina, s tim što je šuma površine fudbalskog terena nestajala na svakih šest sekundi, navodi se u drugom nedavnom izvještaju Svjetskog instituta za resurse.

Brazilska Amazonija je pod intenzivnim pritiskom posljednjih decenija, jer je poljoprivredni bum natjerao farmere i zemljišne špekulante da pale placeve zemlje za soju i druge usjeve.

Taj trend se pogoršao od 2019. godine, kada je desničarski predsjednik Žair Bolsonaro stupio na dužnost i počeo da slabi sprovođenje zaštite životne sredine.

Ali Amazonija takođe predstavlja najbolju nadu za očuvanje onoga što je od prašuma ostalo. Prema Krogu, Amazonija i njegovi susjedi - Orinoko i andska prašuma - čine 73,5 odsto i dalje netaknutih tropskih šuma.

Novi izvještaj "podstiče Brazil da mora da brine o šumi", rekla je An Alenkar, geograf Instituta za istraživanje životne sredine Amazonije.

Ona je rekla da Brazil ima najveći dio tropskih šuma na svijetu i, takođe, gubi najviše.

Ostrva jugoistočne Azije, koja uglavnom pripadaju Indoneziji, zajedno se nalaze na drugom mjestu po uništavanju šuma od 2002. godine, a mnoge od tih šuma su raskrčene za plantaže palminog ulja.

Centralna Afrika zauzima treće mjesto, a najveći dio uništenja odnosi se na sliv rijeke Kongo, usljed tradicionalne i komercijalne poljoprivrede, kao i sječe šume.

Šume koje su u izvještaju definisane kao degradirane ili su djelimično uništene, ili su uništene i od tada zamijenjene sekundarnim rastom šuma.

Krog je objasnio da je ova definicija izabrana jer su manja područja izložena riziku od takozvanog "efekta ivice", gdje drveće brže umire, a biodiverzitet je teže održavati u blizini ivice šume.

Šuma koja se prostire na 500 kvadratnih kilometara može u potpunosti održati svoj ekosistem, rekao je on. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije