Kako požari gutaju Amazoniju, nivo ugljen-dioksida u svijetu raste.
Naša kuća gori. Doslovno, objavio je na Tviteru francuski predsjednik Emanuel Makron reagujući na požare koji se šire amazonskom prašumom.
Makron požare u “plućima svijeta” naziva međunarodnom krizom te zahtijeva da taj problem bude na vrhu agende o kojoj će se raspravljati na samitu G7. Ali, Makronov predlog oštro je kritikovao kontroverzni brazilski predsjednik Žair Bolsonaro
“Prijedlog francuskog predsjednika da se o amazonskim temama razgovara na G7 bez uključivanja zemalja regiona podsjeća na kolonijalistički način razmišljanja koji je neprihvatljiv u 21. vijeku”, napisao je na Tviteru Bolsonaro.
Uprkos tome, međunarodna zabrinutost zbog razmjera požara raste iz dana u dan. Tako je i Antonio Gutereš, generalni sekretar UN-a, poručio da je “duboko zabrinut” zbog uticaja amazonskih požara na globalnu klimatsku krizu.
#AmazonRainforest is in danger. My heart aches. It is the world's heritage. Humanity must take action until it's too late.pic.twitter.com/Eopk9MYf9G#PrayforAmazonia
— Lisa Jenkins (@LisaJ_3) August 20, 2019
“Usred globalne klimatske krize, ne možemo priuštiti veću štetu glavnom izvoru kiseonika i biološke raznolikosti”, naglasio je Gutereš.
Amazonska kišna šuma ili Amazonija najveća je prašuma na Zemlji. Prekriva oko trećine Južne Amerike. Ona je riznica biološke raznolikosti u kojoj živi oko 2,5 miliona vrsta insekata, preko dve hiljade vrsta riba, više od hiljadu vrsta ptica te po 400 vrsta sisavaca i vodozemaca. Nadalje, u Amazoniji raste preko 40.000 vrsta biljaka, od čega 16.000 vrsta drveća.
Često je nazivamo “plućima svijeta” jer proizvodi 20 posto kiseonika u svijetu. Istovremeno, ta prašuma je ključna za apsorbovanje ugljen-dioksida, što je ključni mehanizam u borbi protiv globalnog otopljavanja. Procjenjuje se da šume apsorbuju oko 2,4 milijarde tona ugljen-dioksida, a četvrtinu apsorbuje Amazonija.
Međutim, prema jednom istraživanju iz 2015. godine, sposobnost apsorpcije ugljen-dioksida amazonske prašume slabi. Naučnici su slabljenje pripisali intenzivnoj sječi šuma i čestim požarima, ali zaključili su da kada i ne bi bilo sječe šuma, Amazonija se ne bi mogla nositi sa sve većom emisijom ugljen-dioksida u atmosferu.
Amazon and wild life over there is on fire please pray for it.#PrayforAmazonas #PrayForTheAmazon #AmazonFire #AmazonForest #Amazonia #AmazonFires #PrayforAmazonia#KarmaStrikes #PrayforAmazonas pic.twitter.com/MdGCheWawq pic.twitter.com/PtystQWfBe pic.twitter.com/nOMA1zF94o
— úmâìr (@iamomaird) August 22, 2019
“Ako nastavite krčiti šumu, ispuštate u atmosferu ogromnu količinu ugljenika“, rekao je za Vašington Post dr. Paulo Mutinjo, izvršni direktor Instituta za istraživanje Amazonije (IPAM). On ističe kako je krčenje šuma na amazonskom području između 2004. i 2012. godine smanjeno za 80 posto.
“Ovaj veliki broj požara je zato što sada imamo više krčenja šume, a ne zato što smo ove godine imali više suše”, upozorio je Moutinho. Brazilska svemirska agencija (INPE) izvjestila je da je broj požara koji je zahvatio Amazoniju kao posljedica seče šuma, u odnosu na prošlu godinu porastao za 83 posto. Ali, ta se neugodna istina nije svidjela predsjedniku Bolsonaru pa se na njegovom udaru našao Rikardo Galvao, direktor Agencije kome je dao otkaz.
Između januara i avgusta ove godine, INPE je prijavio više od 72.000 požara u Brazilu, dok je tokom cijele 2018. godine zabilježeno 40.000 šumskih požara. Samo od prošlog četvrtka, INPE je zabilježio gotovo 10.000 novih požara u Brazilu, i to većinu unutar amazonskog bazena.
Nevladine organizacije za zaštitu okoline za požare okrivljuju Bolsonara, desničarskog populista koji je pobijedio na izborima krajem prošle godine.
Ekološki aktivisti tvrde da Bolsonaro od dolaska na vlast podstiče drvoseče i poljoprivrednike na krčenje šuma. Čini se da se krčenje šuma u amazonskom bazenu ubrzava iz mjeseca u mjesec, pri čemu je u julu postignut neslavan rekord.
Tako podaci INPE-a pokazuju kako je u prva 22 dana jula izgubljeno više od 1250 kvadratnih kilometara šuma, što je dvostruko više u odnosu na cijeli jul 2018. godine. Nastavi li se krčenje šuma u amazonskom bazenu sadašnjim tempom, globalno zagrijavanje će se ubrzati. Ali, istovremeno će doći do golemog gubitka biljnih i životinjskih vrsta koje ne možemo naći nigdje drugdje na Zemlji. (Jutarnji list)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.