Naučnicima treba puno lasera i vremena kako bi ih upotrijebili, a tog vremena je sve manje. Razlog za žurbu je taj što naučnici žele napraviti 3D kartu planete prije nego što je klimatske promjene nepovratno promijene.
Zemlja se mijenja brže nego što bilo ko može i pomisliti.
Svakodnevno smo svjedoci velikih šumskim požara, tope se ledenjaci, a dokazi o postojanju najstarijih svjetskih kultura nam pred očima nestaju.
Promjene kao takve su neizbježne, ali događaju se brže od očekivanog i imaju teže posljedice zbog klimatskih promjena koje je indicirao sam čovjek svojim djelovanjem.
Ta činjenica itekako brine neke naučnike, koji smatraju da što se Zemlja brže mijenja, to ostaje manje vremena za proučavanje njene istorije i razumijevanje njenih misterija.
Nedavno su dvojica naučnika predložila način kako da se trenutno stanje na Zemlji zauvijek očuva, a to pretpostavlja korištenje mnoštva lasera kako bi se napravila karta planeta vrlo visoke rezolucije.
Upravo taj prijedlog postao je misija novog neprofitnog projekta nazvanog The Earth Archive (Zemljina arhiva), kojeg vodi arheolog Kris Fišer i geograf Stiv Lajš, obojica sa Univerziteta Kolorado.
Fišer smatra da odgovor u dokumentiranju trenutnog stanja na Zemlji leži u lidaru (light detection and ranging), odnosno metodi skeniranja površine planeta svjetlosnim bombardiranjem iz aviona.
Naučnici bi iz tako prikupljenih podataka mogli napraviti 3D kartu svih područja na Zemlji pa naknadno digitalnim putem odstraniti raslinje na površini, koje bi moglo skrivati teško uočljiva skrovita mjesta blizu Zemljine površine.
Fišer smatra da je vrijeme za akciju upravo sad te da treba skenirati i skenirati najugroženija mjesta na svijetu prije nego li iščeznu s lica Zemlje, piše Live Science.
Cilj projekta The Earth Archive je da se skenira čitava kopnena masa Zemlje, koja čini oko 29 odsto površine naše planete, a počeli bi tako da prvo skeniraju najugroženija područja, poput amazonske prašume ili priobalnih područja kojima prijeti nestajanje zbog podizanja nivoa mora.
Sve to će i koštati, a procjenjuje se da bi skeniranje samo amazonske prašume koštalo oko 10 miliona dolara u iduće tri godine.
Ipak, neki naučnici tu vide i hrpu drugih problema, kao na primjer ko će avionima tog projekta dozvoliti letove u brazilskom vazhušnom prostoru? Brazilska vlada sigurno neće, tvrdi Mat Disni, profesor na Univerzitetu u Londonu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.