Služba EU za praćenje klimatskih promjena Copernicus danas je objavila da je ovogodišnji mart bio najtopliji mart u istoriji mjerenja, pri čemu je i temperatura površine mora dostigla novi apsolutni mjesečni rekord za globalnu morsku temperaturu.
Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikad zabilježen u svijetu u poređenju s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.
Dakle, to nije bio samo deseti uzastopni mjesec koji je oborio vlastiti toplotni rekord već je i "globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci najviša ikad evidentirana" i premašuje predindustrijski prosjek za 1.58 Celzijevih stepeni uslijed decenije emisija gasova staklene bašte, čiji je učinak od sredine 2023. godine posebno naglašen fenomenom El Nina, rekla je Samanta Burgs, zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicusa.
"To je dugoročan trend s izuzetnim rekordima koji nas jako brinu", rekla je Burgs dodavši da nam praćenje i "proučavanje ovakvih zapisa iz mjeseca u mjesec zaista pokazuje da se naša klima vrlo brzo mijenja."
Skup podataka Copernicusa seže do 1940. godine, a naučnici su ga uporedili s ostalim relevantnim podacima da bi potvrdili kako je prošli mjesec bio najtopliji mart od predindustrijskog perioda.
Već je 2023. bila najtoplija godina na planeti po svjetskim zapisima koji postoje od 1850. godine.
Ekstremni vremenski uslovi i izuzetne temperature ove su godine globalno izazvali pustoš. Suša izazvana klimatskim promjenama u području amazonske prašume od januara do marta podstakla je rekordan broj šumskih požara u Venecueli, a suša u južnoj Africi uništila je usjeve i suočila milione ljudi s glađu.
Burgs je kazala da podaci o morima i okeanima "nisu ništa manje šokantni" jer je novi rekord globalne temperature površine okeana, postavljen u februaru, ponovo premašen u martu.
Okeani prekrivaju 70 odsto planeta i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život apsorbujući 90 odsto viška toplote proizvedene onečišćenjem ugljikovim dioksidom, što je rezultat ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.
Naučnici su prošli mjesec upozorili da će zbog zagrijavanja okeana na južnoj hemisferi doći do masovnog izbjeljivanja koralja i da bi ono moglo biti najopasnije u istoriji planete.
Primarni uzrok izuzetnih vrućina su emisije gasova staklene bašte koje je prouzrokovao čovjek, stoji u biltenu Copernicusa.
Ostali činioci koji utiču na povećanje temperature su El Nino, prirodna meteorološka pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda istočnog ekvatorijalnog Tihog okeana, koja se događa ciklično u periodu od tri ili osam godina.
El Nino je dostigao vrhunac u decembru i januaru i sada slabi, što bi moglo pridonijeti da se prekine vrući niz prema kraju godine.
Topliji okeani znače i više vlage u atmosferi. Naučnici kažu da vazduh generalno može zadržati oko sedam odsto više vodene pare za svaki Celzijusov stepen porasta temperature.
To rezultira sve nestalnijim vremenskim prilikama, poput žestokih vjetrova i obilnih kiša.
"Znamo da će period u kojemu trenutno živimo vjerovatno biti najtoplije u posljednjih 100.000 godina", rekla je Burgs.
I dok se ruše klimatski rekordi, naučnici raspravljaju o tome jesu li ekstremne vrućine zabilježene prošle godine unutar granica prognoziranog ili je riječ o nečemu još nepoznatom.
"Glavni pokretač zagrijavanja su emisije fosilnih goriva", smatra Friederik Oto, klimatska naučnica s Grantam instituta na londonskom Imperial Koledžu.
Neuspješno smanjenje tih emisija nastaviće podsticati zagrijavanje planete, a to će rezultirati intenzivnijim sušama, požarima, toplotnim valovima i obilnim padavinama, upozorila je Oto, prenosi "Index".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.