BiH

Dodik: Rehabilitovati ideju SAD o izdvajanju RS iz BiH

Dodik: Rehabilitovati ideju SAD o izdvajanju RS iz BiH
Foto: NN Arhiva | Dodik: Rehabilitovati ideju SAD o izdvajanju RS iz BiH
Srna

ISTOČNO SARAJEVO - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je krajnje vrijeme da se rehabilituje ideja SAD iz 1995. godine da Srbi održe referendum o izdvajanju iz BiH, koju je zastupao tadašnji američki predsjednik Bil Klinton.

Na pitanje Srne da prokomentariše dokumente sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, u kojima se navodi da je Klinton 1995. godine, u vrijeme dešavanja u Srebrenici, iamo plan da muslimansko-hrvatska federacija dobije nešto manje od polovine BiH, dok bi Amerikanci izvršili pritisak na muslimansku stranu da pristane da Srbi dvije do tri godine po okončanju rata održe referendum za izdvajanje iz BiH, Dodik je ocijenio da je sazrelo vrijeme da se ta ideja rehabilituje i da Srbi konačno dobiju pravo na samoopredjeljenje kao što imaju svi drugu narodi.

"Očigledno je da u BiH nema volje bošnjačkih političkih predstavnika da se poštuje izvorni Dejton i da smo mi taoci tog bošnjačkog jednoumlja čiji je cilj stvaranje unitarne BiH. Došlo je vrijeme da se ta Klintonova ideja obnovi i da se primijene odredbe o građanskim pravima i slobodama koje predviđaju da i narodi u BiH imaju pravo na samoopredjeljenje kao što imaju u svim normalnim zemljama", istakao je srpski član Predsjedništva BiH.

On je naglasio da BiH ovakva kava jeste nema budućnosti, nema boljeg života za njene građane, niti napretka bilo koje vrste dok se stvari ne pomjere sa mrtve tačke.

"Vrijeme je da Srpska afirmiše svoje pravo na samoopredjeljenje i da živimo normalno i mirno jedni pored drugih, jer svih ovih godina pokazalo se da BiH nema šanse za bilo kakav dogovor koji bi poštovao prava sva tri konstitutivna naroda i ostalih", ocijenio je Dodik.

On je naglasio da ne zna zašto danas kada se javno govori o toj istoj ideji, koju su SAD zastupale 1995. godine, to izaziva oštre reakcije, čak i sankcije uz obrazloženje da je to navodno kršenje Dejtonskog sporazuma.

"Evo 25 godina je od Dejtonskog sporazuma i gdje je BiH!? Nigdje. Samo se potvrdilo da je to propali eksperiment međunarodne zajednice. Vrijeme je da se afirmiše Klintonova ideja i da i Srbi dobiju pravo da izaberu gdje i u kakvoj državi žele da žive. Ovo nije njihova država, niti je Srbi tako doživljavaju. Njihova država je Republika Srpska", konstatovao je Dodik.

Prema dokumentima sa kojih je skinut pečat povjerljivosti, bivši američki predsjednik Bil Klinton tražio je od vlade u Sarajevu 1995. godine da ustupi teritoriju Srbima da bi se okončao rat u BiH, pokazuju dokumenta.

Dokumenti su nedavno objavljeni i sadrže Klintonov tajni plan za BiH, a potiču iz 1995. godine u vrijeme dešavanja u Srebrenici i nekoliko mjeseci prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, objavio je londonski "Gardijan".

Prema tom planu, federacija muslimana i Hrvata trebalo je da dobije nešto manje od polovine države, dok bi Amerikanci razmotrili i pritisak na muslimansku stranu da pristane na mogućnost da Srbi u roku od dvije do tri godine po okončanju rata održe referendum za izdvajanje iz BiH.

"Ukoliko bosanski muslimani ne mogu da ubijede Srbe da njihova budućnost leži u reintegraciji u BiH, nema smisla blokirati mirno razdvajanje zajedničke države, po čehoslovačkom modelu", predviđao je Klintonov plan.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije