Vladavina prava i borba protiv korupcije su najvažniji segmenti za zdravo i funkcionalno društvo, kaže za "Oslobođenje" prof. dr Mirza Smajić, šef Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija FPN-a u Sarajevu
Profesore Smajiću, više od sedam decenija je prošlo od osnivanja NATO saveza. Koliko se ovaj savez promijenio u odnosu na njegove početke i koliko griješimo svi kada ga svodimo na riječi "odbrambeni štit"?
SMAJIĆ: Upravo je NATO od '1949. godine, od svog osnivanja, imao razne uloge i prilagođavao se datim sigurnosnim, političkim i društvenim procesima u svijetu i generalno globalizacijskim procesima. NATO je danas izrastao u najveću političko-sigurnosnu organizaciju u svijetu. Vidimo osobito taj trend unutar NATO-a posljednjih 20 godina, koliko je zemalja članica pristupilo, pogotovo iz ovog postsovjetskog svijeta.
Naravno, NATO treba da posmatramo kao jedan krug zemalja koje dijele zajedničke vrijednosti poput demokratije, socijalne pravde, vladavine prava, borbe protiv korupcije... Ono što ističemo jeste taj član 5. i zbog toga često NATO nazivamo odbrambenim štitom. U suštini, NATO i jeste odbrambeni savez, u smislu napada na jednu članicu, braniće je ostale. Međutim, danas vidimo da su zemlje koje su pristupile NATO-u imale samo benefite, kako u političkom tako i u ekonomskom smislu, osobito u ovom procesu izgradnje države, konsolidacije demokratije, vladavine prava... Svi ekonomski pokazatelji, pa i politički, koje koristi nerijetko i akademska zajednica, jasni su indikatori da upravo jedan takav savez daje prosperitet i omogućava razvoj države i društva.
Jesu li odluke o proširenju NATO-a kroz godine bile donošene samo iz strateških ili se može govoriti i o političkim razlozima?
SMAJIĆ: Vrlo je važno napomenuti da je pristupanje NATO-u dobrovoljna stvar države aspiranta. Kad izrazite svoju aspiraciju za pristupanje NATO-u, kao što je uradila Bosna i Hercegovina, moraju se ispuniti određeni uvjeti. Vi dobijete prvo taj sigurnosni ambijent, drugo dobijete političku, potom i ekonomsku sigurnost i koristi su višestruke. Tako da bih rekao da danas pristupanje NATO-u, osim ovih sigurnosnih i političkih, ima i ekonomske odrednice i vidimo da je u ovih 20 godina najviše došlo do širenja NATO-a. Bitno je naglasiti da zemlje koje žele postati članice to samovoljno i dobrovoljno iskazuju i onda ispunjavaju određene uvjete.
Među aspirantima za članstvo u NATO-u je i Bosna i Hercegovina. Kako nas EU ne može primiti, a Rusija sa druge strane ucjenjuje gasom, može li NATO savez biti prevaga?
SMAJIĆ: Prije svega, moramo poštivati odluke države Bosne i Hercegovine, gdje imamo tu horizontalu kada je u pitanju sam proces koji se tiče političkih aspiracija prema članstvu. Imamo Zakon o odbrani, koji jasno kaže da će sve institucije u BiH raditi na euroatlantskom putu, odnosno pridruživanju NATO-u. Imamo i cijeli hodogram koji smo prošli i, evo, danas se nalazimo u toj pretposljednjoj fazi MAP-a, gdje sada treba svake godine da usvajamo nacionalne planove. Isto tako ću spomenuti da se cijelih 25 godina postdejtonske egzistencije BiH pokazalo da radimo na tome i da je cilj svima nama demokratsko i zdravo društvo. To upravo podrazumijevaju i reforme koje treba kao država i društvo da poduzmemo kako bismo postali punopravna članica i EU i NATO-a. Tako da možemo to gledati samo kao pozitivnu stvar za sve nas koji živimo ovdje u BiH.
Je li Bosna i Hercegovina zaslužila biti članica NATO-a, na šta se davno obavezala?
SMAJIĆ: BiH je, kako to volimo reći, u predvorju NATO-a i NATO je jasno poslao poruku da je BiH u MAP-u. Do nas je kako ćemo ispuniti uvjete koji su pred nas stavljeni, odnosno onih pet sektora koje treba da prilagodimo tim važećim propisima. Za mene je osobno važno da sve ono što stoji u nacionalnom planu, odnosno što se zahtijeva od NATO-a, gledamo kao vrlo korisnu stvar koja jednostavno može promijeniti određene stvari u BiH u pozitivnom smislu, pogotovu u ovom ekonomskom i političkom, a svakako i sigurnosnom. BiH ide prema NATO-u, NATO je vrlo važan partner naše zemlje. NATO ima štab ovdje u Sarajevu, radi i pomaže svim strukturama, kako vojnim tako i civilnim. Smatram da bi bolje bilo da smo jučer nego danas ušli u NATO.
Program reformi za 2021. godinu povučen je s jedne od posljednjih sjednica Vijeća ministara BiH. Je li veći pritisak izvana na naše lidere, zbog kojih su za članstvo samo deklarativno, ili je ipak u pitanju strah od reformi koje bi podrazumijevale vladavinu prava i kažnjavanje korupcije?
SMAJIĆ: Posmatrao bih zajednički taj pristup, integraciju u EU i NATO, kad govorite o ove dvije stvari. Naravno, kad pogledamo javno mnjenje, kad pogledamo establišment u BiH, vidimo da su svi deklarativno za vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
Kad pogledamo, sa druge strane, stanje kako ga mi vidimo u BiH, tu smo nekako najmanje uradili i ne postoji jedinstvena politička klima. Mislim da su upravo ova dva segmenta - vladavina prava i borba protiv korupcije - najvažnija za jedno zdravo i funkcionalno društvo kakvo treba da bude BiH. Time bismo ubrzali i svoj integracijski put prema EU i svakako prema NATO-u. Smatram da će koristi od tog članstva i u jednoj i u drugoj organizaciji biti višestruke i samim tim Bosna i Hercegovina bi postala članica porodice zemalja jednog zrelog političkog, društvenog i svakog drugog okruženja.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.