Na dvadesetu godišnjicu Dejtonskog sporazuma, Nezavisne su zajedno s Gradskom upravom Banjaluke organizovale jednu od najvećih konferencija posvećenim ovom sporazumu "Dvadeset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma – Pogledi", a na centralnom događaju prisustvovali su predstavnici javnog i političkog života BiH, međunarodne zajednice, a bili su prisutni i specijalni gosti iz grada Dejtona.
Iako su i tada, kao i danas, različiti učesnici različito ocjenjivali uspjeh Dejtona, u jednom su se svi saglasili – Dejtonski sporazum je zaustavio rat i stvorio uslove za mir koji je omogućio ekonomski razvoj i saradnju.
U zaključcima konferencije naglašeno je da ovaj sporazum ima istorijski značaj ne samo zato što je zaustavio rat, već što je "ponudio mogućnost trajnog mira, suživota, povratka izbjeglih i raseljenih, pronalazak nestalih, procesuiranje odgovornih, te mogućnost izgradnje države utemeljene na entitetima, pravima konstitutivnih naroda i ravnopravnosti građana".
Pročitajte tekstove napisane tokom konferencije:
Zaključci organizatora konferencije: Naše različitosti su bogatstvo, a ne prepreka
Prva panel-diskusija: Dijalog nema alternativu
Druga panel-diskusija: Regionalna saradnja uslov stabilnosti
Treća panel-diskusija: EU opredijeljena da pomogne BiH
BiH i grad Dejton ostali trajno povezani
Novinar Nezavisnih gostovao na TV N1 i govorio o konferenciji o Dejtonu
"U vremenu koje je pred nama biće potrebno da bh. političari i svi oni koji donose odluke ulože više napora i energiju usmjere na ciljeve oko kojih postoji ili se može postići konsenzus. Jedino će na taj način građani ove zemlje osjetiti dobrobit i najveću vrijednost mirovnog sporazuma, a to je izgradnja drušva u miru. Naše različitosti treba da budu naše bogatstvo, a ne prepreka ka saradnji i razumijevanju", naglašeno je u zaključcima.
U sklopu konferencije održano je više događaja i kulturnih manifestacija, ali glavna poruka poslana je sa centralnog samita kojem su prisustvovali najrelevantniji domaći i strani faktori.
U poruci ambasadorice SAD Morin Kormak, zemlje koja je najzaslužnija za Dejtonski sporazum, naglašeno je da SAD podržavaju oba entiteta i tri konstitutivna naroda, što je poruka koju su SAD slale i sve ove godine, nakon ove velike konferencije.
Tomas Buš, šef političkog odjeljenja Delegaci-je EU, rekao je da je svih 28 zemalja članica EU opredijeljeno da pomogne BiH, ali je i upozorio da BiH s trenutnim Ustavom ne može ući u EU, referišući se na problem odluke Sejdić i Finci.
Visoki predstavnik Valentin Incko poručio je da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, da priče o referendumima treba zaustaviti, dok su OEBS i Velika Britanija naglasili potrebu ustavnih promjena kroz kompromis, pomirenja i sprovođenja Reformske agende radi finansijske stabilnosti i privlačenja investitora.
Mate Granić, izaslanik predsjednice Hrvatske, poručio je da je Dejton temelj koji treba nadograditi, dok je izaslanik Srbije Marko Đurić istakao da Srbija nema pretenzije da nameće. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović istakao je da BiH ima jasnu međunarodnu poziciju kao država dva entiteta i tri naroda, ali da mora bolje koristiti resurse.
Dragan Čović, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH, tražio je povratak izvornom Dejtonu tvrdeći da je naknadna nadogradnja narušila jednakopravnost naroda, dok je Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, podsjetio da je Dejton kao okvirni sporazum ugradio mehanizme za njegovu nadogradnju. Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Srpske i predsjednik SNSD-a, predložio je da BiH preraste u konfederalnu zajednicu dva entiteta i naglasio da je poslije Dejtona sprovedena centralizacija na uštrb entiteta.
Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH, naglasio je da je Dejton bio jedan od najuspješnijih mirovnih sporazuma, ali je upozorio da se ne ide u "avanturističke" promjene Ustava BiH.
