SANSKI MOST - U toku ove kalendarske godine planira se provođenje brojnih aktivnosti u vezi s uređenjem Dabarske pećine i njenog šireg lokaliteta kako bi se ovaj prirodni lokalitet uspješnije turistički iskoristio.
Prema riječima Edisa Rasavca, direktora Turističke zajednice općine Sanski Most, planira se obnova infrastrukture koju je u međuvremenu načeo zub vremena, kao što su drveni mostovi i prilazni putevi.
"Dabarska pećina je prirodni biser Sanskog Mosta, a sve što će se raditi biće u ambijentalnom stilu, znači, biće urađeno tako da se ne remeti prirodni ambijent. U nekoj budućnosti razmišljamo o izgradnji novih sadržaja koji bi doprinijeli atraktivnosti cijelog ovoga prostora, kao što je, recimo, zip-lajn", kazao je Rasavac.
Prema njegovim riječima, iskustva sa vodopadom Blihe, drugom turističkom destinacijom koja se nalazi na području sanske općine, više su nego pozitivna.
"Samo u toku prošle godine zabilježili smo više od 50.000 posjetilaca vodopada, što znači da su ulaganja u turizam i te kako isplativa. Ovo mjesto je također veoma atraktivno, sve više ljudi ga posjećuje i naša namjera je da ga učinimo prepoznatljivom turističkom destinacijom", kazao je Rasavac.
On je dodao kako Sanski Most obiluje brojnim prirodnim ljepotama koje promovišu turizam kao jednu od perspektivnih razvojnih grana u budućnosti. "Posjedujemo resurse, naše je da stvaramo preduslove za turistički razvoj, da osiguravamo smještajne kapacitete i ostalo što je neophodno, a čime sada oskudijevamo", ističe Rasavac.
Dabarska pećina nalazi se na širem prostoru istoimenog sela, desetak kilometara od Sanskog Mosta, a zbog svoje jedinstvenosti uvrštena je u listu nacionalnih i prirodnih spomenika Bosne i Hercegovine i pod zaštitom je države.
Svega stotinak metara od pećine nalazi se moćni izvor rijeke Dabar, a istraživanja su pokazala da vrelo i pećina čine jedinstvenu geomorfološku i hidrološku cjelinu.
Svod na ulazu u pećinu je visok dvadesetak metara, a unutrašnjost je vrlo prostrana. Kroz pećinu se nesmetano i bez ikakve opreme može kretati u dužini od nekoliko stotina metara, a nakon toga se nailazi na jezero i dalji prolazak je moguć samo pomoću plovila i ronilačke opreme.
Pećina se na tom mjestu račva u dva kanala i oni su u prošlosti bili predmet speleološkog istraživanja, pa je utvrđeno kako se dalje prostire mreža manjih kanala koju je, praktično, nemoguće do kraja istražiti.
Sama pećina je stanište više vrsta slijepih miševa, kao i nekih drugih endemskih pećinskih vrsta, njene mračne vode nastanjuje i čovječija ribica, endemski vodozemac iz praistorije.
Dabarska pećina je prije pet decenija bila predmet arheoloških istraživanja, a tom prilikom je potvrđeno da je nastanjivana još tokom praistorijskog perioda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
