Požari koji bukte širom Bosne i Hercegovine ne predstavljaju samo opasnost zbog plamena.
Kada vatra dostigne veliki intenzitet, ona može početi da mijenja atmosferu neposredno oko požarišta, stvara snažne i promjenjive vjetrove i tako dodatno ubrzava vlastito širenje.
Na ovaj fenomen upozorio je meteorolog Nedim Sladić, podsjećajući da je još početkom avgusta podijelio prognozni produkt Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS), u okviru programa Copernicus, prema kojem je BiH bila označena kao područje visokog rizika za nastanak novih požara od 6. do 12. avgusta.
"Nažalost, zemlja sada gori, od juga do sjevera. Svjedočimo nemilim scenama iz različitih dijelova naše zemlje", naveo je Sladić.
Posebno zabrinjava to što vatra više ne ugrožava samo vegetaciju i ekosisteme, već i imovinu stanovništva. Sladić kao primjer navodi dvije štale koje su izgorjele u požaru na sjeveru Hercegovine.
Visoka temperatura sama ne izaziva požar
Sladić objašnjava i jednu čestu zabludu - ekstremno visoke temperature povećavaju opasnost od požara, ali same po sebi nisu neposredni uzrok njegovog nastanka.
Problem nastaje kada se visoke temperature udruže sa dugotrajnim nedostatkom padavina, niskom relativnom vlažnošću vazduha i isušenom vegetacijom.
Tada trava, granje, lišće i druga vegetacija postaju izuzetno lako zapaljivo gorivo.
"Suha vegetacija je biomasa, odnosno gorivo za potpalu", objašnjava Sladić.
Da bi vatra ipak izbila, potreban je izvor paljenja. On može biti prirodan, poput udara munje u tlo, ali je, kako ističe Sladić, mnogo češće riječ o ljudskom faktoru.
Kada požar jednom izbije, posebno u ovako suvim i toplim uslovima, situacija može da se promijeni izuzetno brzo.
Veliki požar može stvoriti "vlastito vrijeme"
Upravo tada nastupa fenomen koji velike požare čini posebno nepredvidivim i opasnim.
Intenzivan požar može toliko snažno da utiče na vazduh iznad i oko sebe da praktično počinje da stvara vlastite lokalne meteorološke uslove.
Sladić to opisuje kao "vlastitu mikrometeorologiju".
Vazduh neposredno iznad požara snažno se zagrijava. Topliji vazduh ima manju gustinu i počinje brzo da se uzdiže, stvarajući snažnu uzlaznu struju.
Sa njim se u više slojeve atmosfere prenose ogromne količine toplote, dima i aerosola.
Ali ono što se događa pri tlu još je važnije za ponašanje samog požara.
Vatra uvlači novi vazduh prema sebi
Dok se vreli vazduh iznad požarišta podiže, prema vatri počinje da pristiže hladniji vazduh iz okolnog područja.
Drugim riječima, veliki požar može da pokrene lokalno strujanje vazduha.
Sladić objašnjava da tada dolazi do lokalne konvergencije vazdušnih struja, stvaranja turbulentnih vrtloga i razvoja snažnog vjetra čiji smjer može da varira.
Pročitajte još:
Vatrogasci u Konjicu na izmaku snaga, čekaju pomoć iz vazduha (VIDEO)
Takva situacija vatrogascima može dramatično otežati borbu sa požarom, jer se ponašanje vatre može brzo promijeniti.
Uz to, vazduh koji požar "povlači" iz okoline donosi ono što je vatri potrebno za dalje sagorijevanje - novi kiseonik.
Tako se stvara opasan mehanizam: požar zagrijava vazduh, vreli vazduh se podiže, prema požaru pristiže novi vazduh bogat kiseonikom, a nastala strujanja mogu dodatno raspirivati vatru.
Vjetar može nositi žar daleko ispred požara
Vjetar je zbog toga jedan od najvažnijih faktora koji određuju koliko brzo i u kojem pravcu će se požar širiti.
On ne samo da usmjerava plamen prema još nezahvaćenoj vegetaciji, već dodatno isušuje gorivi materijal ispred požara.
Čitajte još:
Požari kod Konjica: Vatra stigla do kuća, zatražena međunarodna pomoć (VIDEO)
Borba s vatrom kod Konjica: Proglašeno stanje prirodne nesreće
Postoji još jedna velika opasnost.
Snažna strujanja mogu podići užarene komade vegetacije i prenijeti ih daleko ispred glavnog fronta vatre. Ako žar padne na dovoljno suv materijal, može izazvati novo žarište.
Ovaj fenomen poznat je kao "spotting efekat".
To znači da vatra ne mora napredovati samo kontinuirano, metar po metar. Nova žarišta mogu se pojaviti ispred glavne linije požara, što dodatno otežava njegovo stavljanje pod kontrolu.
"Zbog toga je vjetar jedan od ključnih meteoroloških faktora koji određuju intenzitet, smjer i brzinu širenja požara", naglasio je Sladić.
BiH bila označena kao područje visokog rizika
Sladićevo upozorenje dolazi u trenutku kada se vatrogasci bore sa požarima u različitim dijelovima BiH.
On podsjeća da je još početkom avgusta objavio podatke prognoznog produkta EFFIS, prema kojima je BiH za period od 6. do 12. avgusta bila označena kao zemlja visokog rizika za nastanak novih požara.
Meteorološki uslovi, dakle, mogu stvoriti izuzetno povoljno okruženje za nastanak i brzo širenje vatre, ali sama vrućina ne "pali" šumu.
Kada do paljenja ipak dođe, kombinacija isušene vegetacije, niske vlažnosti i vjetra može omogućiti veoma brzo širenje požara. Kod velikih i intenzivnih požara situacija postaje još složenija jer sama vatra počinje mijenjati lokalna strujanja vazduha.
Tada požar više nije samo posljedica vremenskih uslova - on počinje da utiče na njih i stvara uslove koji mogu dodatno podstaći njegovo širenje.