BEOGRAD - Epidemija virusa COVID-19 u Srbiji, kao i u svijetu, donijela je razorne posljedice, koje se prije svega ogledaju u narušenom zdravstvenom sistemu, porastu nasilja, rastu stope nezaposlenosti, ali i sve većim nejednakostima i tenzijama u društvu, rečeno je u današnjoj onlajn diskusiji pod nazivom "Šta dalje?".
Učesnici panela, među kojima je bila i ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku, Slavica Ðukić Dejanović, složili su se da šteta koja proističe iz krize treba da bude što manja i da je pred svima nama veliki izazov u njenom rješavanju.
Ðukić Dejanović je navela da je od početka epidemije bila velika odgovornost da se opreme kadrovi i spriječi masovno razbolijevanje, a kao jedan od većih izazova navela je stopu nataliteta, koja se u datim uslovima još više produbila.
Iznijela je podatak da je u prvih pet mjeseci ove godine za 793 manje rođene djece, u odnosu na isti period prošle godine, dok je Srbija u 2019. godini bili jedna od deset zemalja koja je u odnosu na 2018. imala veći broj novorođenih beba.
Kriza je izazvala brojne teškoće u društvenim, porodičnim, ljubavnim vezama, a Ðukić Dejanović navodi da je tema reproduktivnog i seksualnog zdravlja, sada još više u fokusu.
"Mi smo u 91 gradu i opštini organizovali savetovališni rad sredstvima Vlade Srbije na temu unapređenje i razvoj reproduktivnog i seksualnog zdravlja, jer smo prethodno zaključili da je nivo znanja u ovim oblastima dosta nizak i da naš obrazovni sistem na tome ne radi", rekla je ministarka bez portfelja.
Kako kaže, naredni zadatak je da taj koncept obuhvati svih 169 gradova i opština.
"Obuhvatili smo savetovališnim radom i pitanje aktivnog starenja, sve osetljive grupe su bile obuhvaćene. Mi smo i od 16. juna za sve žene do 43 godine omogućili da se o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, ostvare kao majke biomedicinski potpomognutom oplodnjom", ukazala je Ðukić Dejanović.
Ona je rekla i da je prevencija razbolijevanja u Srbiji, kada su u pitanju žene, poprilično zatajila i navela primjer karcinoma grlića materice, koji izaziva veliku smrtnost u Srbiji, prije svega jer se ne radi dovoljno na prevenciji.
Međutim, ukazala je da se tu prave i mali pomaci.
"Dali smo podršku Centru za unapređenje reproduktivnog zdravlja u Novom Sadu, gde su sredstvima Vlade obezbeđene HPV vakcine, prvi put za devojčice od 12 do 14 godina", poručila je Ðukić Dejanović.
Direktor Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) za Srbiju Džon Kenedi Mosoti ocijenio je da se epidemija korone ne smije koristiti kao izazov za rješavanje brojnih izazova s kojima se društvo suočava i naveo podatak da je čak 47 miliona žena u svijetu izgubilo pristup kontraceptivnim sredstvima.
"Pristup seksualnog zdravlja je narušen zato što su svi resursi zdravstva usmjereni na druge kolosijeke. Raste i nasilje u porodici, kada je riječ o prijavama nasiljama u Srbiji, nema ih mnogo, ali znamo da je došlo do porasta uznemirenosti žena", ukazao je Mosoti.
Kao jedan od ključnih problema, vidi u ekonomiji, koja se zbog svog globalnog urušavanja, preslikava na odnose u brojnim porodicama.
"Ekonomski problemi samo pojačavaju nejednakosti u društvu. Vidimo sve manje žena koje učestvuju u formalnoj ekonomiji. Druge pandemije nisu bile tako razorne kao ova, ovo je bez presedana", rekao je Mosotini i izrazio zabrintost zbog mnogih starijih građana, koji su ostali zapostavljeni u pandemiji.
"Zaista smo izgubili njihovo povjerenje, nismo dobro postupili, moramo brinuti jedni od drugima", naveo je Mosoti.
Stalna predstavnica Programa organizacije UN za razvoj (UNDP) u Srbiji Fransin Pikap istakla je da je rješenje da se unaprijedi kvalitet života i da su u tom izazovu ključni solidarnost, ulaganje i povezanost sa stanovništvom.
"Kada je došlo do krize, veliki dio dijaspore je htio da se angažuje, da pruži pomoć, pitali su kako možemo da budemo volonteri, i vrlo brzo smo sastavili spisak od 350 zdravstvenih radnika", ukazala je Pikap.
Dolazak oko 400.000 povratnika u zemlju u toku epidemije, ocjenjuje kao buduću značajnu podršku Srbiji i dodaje da njihov potencijal za srpsku privredu može biti nemjerljiv, te da treba raditi na tome da se opet ne vrate u inostranstvo.
"Tehnologija nam je omogućila da pomognemo ljudima, mnogo se razgovaralo o tome kako ljudi pomažu porodici uz pomoć tehnologije, ali i veliki dio stanovništva nema pristup tome, Romi su ugrožena grupa", kaže Pikap.
Navodi i da mala i srednja preduzeća u tom procesu mogu dosta da pomognu i ističe da Srbija ima veliku priliku za e-trgovinu, koja kako kaže, preduzeća mogu učiniti otpornijim.
"Za mene je najvažnije da uložimo u ljudski i društveni kapital", navela je Pikap.
Menadžerka programa Udruženje građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika rodno zasnovanog nasilja "Atina" Jelena Hrnjak ističe da su žene tokom epidemije pokazale veliku hrabrost, borbenost i istrajnost.
"Vidimo da su medicinske sestre uspele da se odupru svim izazovima koje pred nas kovid stavlja, i te žene jesu naša snaga, to se može reći i za žene žrtve nasilja", rekla je Hrnjak.
Hrnjak je navela i da žene, posebno u trenutnim okolnostima, iz brojnih razloga oklevaju da prijave nasilje, ukazujući da je u prethodnom periodu prihvat žena u prihvatilišta bio dosta otežan.
Kao propust vidi izostanak trećeg kriznog štaba, pored dva koja je formirala Vlada Srbije, prije svega za sve one kojima nedostaje više socijalne zaštite.
"Nedostajali su odlasci u romska nasilja, da pristupimo tim ljudima... Postoji i veliki digitalni jaz, nemaju svi pristup internetu", poručila je Hrnjak.
Docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu Dragan Stanojević naveo je da je istraživanje do sada pokazalo da kriza i kontiunirani stres imaju višestruke negativne posljedice za društvo, posebno u situacijama kada su partneri u većoj mjeri upućeni jedni na druge.
"Za jedan broj parova ovo je šansa da se ojača odnos, ali za većinu tradicionalnih očeva ova situacija je izazovna, vrlo verovatno je da će tenzije u porodici rasti. Postoje indikatori da porodično nasilje raste. Nadam se da ćemo kao društvo iz ovog naučiti nešto i izaći kao bolji ljudi", zaključio je Stanojević.
Onlajn diskusija, koju je organizovala UNPFA Srbija, imala je za cilj i da se posveti pažnja Svjetskom danu stanovništva, koji se obilježava sutra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
