Gradovi

Vozom kroz uspomene: Osam decenija pruge Brčko-Banovići

Vozom kroz uspomene: Osam decenija pruge Brčko-Banovići
Foto: Klix / Printscreen | Vozom kroz uspomene: Osam decenija pruge Brčko-Banovići
A. S.

​BANOVIĆI - Uz pjesmu, stare fotografije i susrete prijatelja, svečani voz danas je prošao trasom Banovići-Brčko-Banovići, u čast 80 godina omladinske pruge koju je 1946. gradilo blizu 60.000 mladih. Putovanje je nekadašnje brigadire, željezničare i goste iz regiona podsjetilo na poduhvat koji je postao simbol poslijeratne obnove i zajedničkog rada.

Na željezničkoj stanici u Banovićima okupili su se nekadašnji učesnici omladinskih radnih akcija, predstavnici udruženja, željezničari i građani. U vagonima su se ponovo začule koračnice, a razgovori su se vraćali na mladost, prijateljstva i vrijeme u kojem su hiljade ljudi radile na zajedničkom cilju, navodi Klix.

Putnička kompozicija pripremljena je u saradnji Željeznica Federacije BiH i Željeznica Republike Srpske. Svečana vožnja bila je prilika da se jubilej obilježi upravo na šinama koje su prije osam decenija povezale ovaj kraj s važnim privrednim središtima tadašnje države.

Kako je izgrađena pruga Brčko-Banovići?

Pruga je nastala 1946. godine, dok se zemlja oporavljala od razaranja Drugog svjetskog rata.

U njenoj izgradnji učestvovalo je blizu 60.000 omladinaca, među kojima približno 2.000 mladih iz inostranstva. Brigadiri su dolazili iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije i dvadesetak zemalja svijeta.

Radilo se u teškim uslovima, uz malo mehanizacije i veliko oslanjanje na fizičku snagu. Uprkos tome, radovi su završeni 22 dana prije predviđenog roka.

Građevinska dužina pruge iznosi 87,8 kilometara. Na trasi su izgrađena tri tunela, 22 mosta, 73 putna prelaza i 14 stanica.

Zašto je trasa produžena do Banovića?

Prvobitni plan predviđao je završetak pruge u Živinicama. Međutim, brigadiri su tokom završnice radova uspjeli izgraditi dodatnih sedam kilometara i produžiti vezu do Banovića.

Simbolična završnica velikog poduhvata uslijedila je 7. novembra 1946, kada je na beogradsku željezničku stanicu svečano stigla prva kompozicija natovarena banovićkim ugljem.

Time je otvoren transportni pravac važan za obnovu i privredni razvoj zemlje.

Šta su stari prijatelji ponijeli na današnje putovanje?

Među putnicima bio je Džafer Rahmanović, koji je cijeli radni vijek proveo na željeznici. Na put prema Brčkom krenuo je s prijateljem Nijazom Husićem.

Povezuje ih i fotografija iz vremena omladinskih organizacija: Husić je tada bio predsjednik opštinske omladinske organizacije, a Rahmanović najbolji mladi radnik samoupravljač.

"To mi je i danas uspomena. Zato smo danas zajedno krenuli prema Brčkom da se malo vratimo u prošlost", rekao je Rahmanović.

Željeznička stanica i spomen-ploče za njega imaju posebno značenje. Priča o pruzi, naglašava, istovremeno je priča o ljudima koji su u izuzetno teškim okolnostima imali veliku volju za rad.

"Pruga je bila novi prodor ovih ljudi u industriju bivše Jugoslavije, prema Brčkom, Vojvodini, Beogradu, Zagrebu i dalje", naveo je.

Govoreći o uslovima gradnje, izdvojio je probijanje tunela i kosina te ručno nošenje šina i pragova.

"Za pola godine urađeno je ono što danas zvuči gotovo nevjerovatno", istakao je Rahmanović.

Mogu li radne akcije ponovo okupiti mlade?

Nijaz Husić podsjetio je da su u Banovićima djelovale tri omladinske brigade: "Sedmi novembar", "Brčko-Banovići" i "Po zasluzi".

Posebno je izdvojio brigadu "Sedmi novembar", koja je učestvovala na akcijama širom nekadašnje Jugoslavije i ostvarivala zapažene rezultate.

"Kada pogledamo nekadašnji princip dobrovoljnosti i odaziv omladine na radne akcije, bilo lokalnog ili saveznog karaktera, to je bilo prilično masovno i s puno volje. Danas je to teško ponoviti", kazao je Husić.

Smatra da bi mladima trebalo ponuditi motivaciju za lokalne akcije kroz koje bi mogli doprinijeti svojim sredinama.

"Možda bi mladim ljudima trebalo dati neku motivaciju da ponovo organizuju lokalne radne akcije, da u svojim sredinama pokažu šta mogu i koliko vrijede", poručio je.

Ko je iz regiona stigao na obilježavanje jubileja?

Među gostima je bila Dragana Andrić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja učesnika radnih akcija Srbije.

Podsjetila je da se obilježava i 80 godina velikih dobrovoljnih omladinskih radnih akcija u nekadašnjoj Jugoslaviji. Prugu Brčko-Banovići izdvojila je kao prvu veliku akciju tog pokreta.

U Srbiji je u istom periodu građen i Posavski kanal, dug 42 kilometra, namijenjen zaštiti Obrenovca i Beograda od poplava.

"Došli smo na obilježavanje velikog jubileja koji simbolizira pokret mladih u Jugoslaviji, pokret koji je bio jedinstven u svijetu. Ponosno i svečarski obilježavamo ovaj datum", izjavila je Andrić.

Na šta je jubilej podsjetio predstavnike antifašističkih udruženja?

Predsjednik Udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Tuzlanskog kantona Zlatko Dukić povezao je jubilej s pitanjem današnjih željezničkih veza Tuzle.

Istakao je da je godišnjica prilika da se govori i o onome što je nekada postojalo, a danas nedostaje.

"Osamdeseta godišnjica Brčko-Banovići prilika je da se podsjetimo na ono što smo imali, a što danas nemamo, ali i na to da bismo to ponovo mogli imati", kazao je Dukić.

Izgradnju pruge posmatra kao nastavak borbe prethodnih generacija kroz obnovu zemlje, razvoj infrastrukture i suzbijanje siromaštva, zaostalosti i nepismenosti.

Za Azura Smajića, predstavnika Udruženja antifašista i boraca NOR-a iz Maglaja, putovanje je prije svega povratak vrijednostima koje vezuje za prošlost.

"Pruga za mene predstavlja vraćanje u neku lijepu prošlost, u kojoj voz znači mnogo", rekao je.

Posebno je izdvojio vrijeme u kojem su, prema njegovom doživljaju, "prijateljstvo, drugarstvo i ljubav među ljudima bili važniji od veličine automobila, količine jahti ili stanova koje posjedujete".

Današnja vožnja bila mu je tek druga u posljednjih 30 godina.

"Emocije su izuzetno tople, lijepe i jake. Mi kao udruženje volimo obilježavati događaje iz naše bliže i dalje prošlosti, a ovo je jedan od onih koje sigurno ne propuštamo", dodao je.

Zašto je vožnja bila posebna i za mašinovođu?

Dok su putnici oživljavali uspomene, mašinovođa Jasmin Selimović pripremao se za novo profesionalno iskustvo.

Iako na željeznici radi 17 godina, uglavnom upravlja teretnim vozovima. Ovo mu je bila prva turistička vožnja.

"Veoma mi je lijepo iskustvo i drago mi je što se ovako veliki broj ljudi okupio", rekao je prije polaska.

"Malo je ovo novo iskustvo, prvi put vozim ovakav voz, tako da se nadam da će sve proteći kako treba", dodao je Selimović.

Za njega novo iskustvo, a za mnoge putnike povratak poznatim prizorima: stanice, vagoni i susreti ponovo su povezali ljude čije su biografije obilježili željeznica i radne akcije.

Osam decenija nakon gradnje, svečana kompozicija prevozila je stare fotografije, priče i uspomene. Uz njih je ostalo i pitanje koje se provlačilo kroz razgovore putnika - kako zajedništvu i dobrovoljnom radu dati mjesto i u današnjem vremenu?

Najčitanije