Kolumne

Bezbjednost nije sve, ali sve je ništa ako niste bezbjedni

Bezbjednost nije sve, ali sve je ništa ako niste bezbjedni
Foto: N.N. | Bezbjednost nije sve, ali sve je ništa ako niste bezbjedni

U suštini same definicije vrijednosti nečega nije samo koliko je važno, nego i koliko je dostupno.

Vazduh je nešto bez čega se ne može, ali ipak se ne smatra vrijednim jer je lako dostupan. Slična situacija je s još jednim važnim konceptom o kojem se ne razmišlja mnogo - bezbjednosti.

Bezbjednost se u Evropi nakon Drugog svjetskog rata tretirala kao vazduh - nešto bez čega se ne može, ali se podrazumijeva, tako da niko ni ne razmišlja šta bi bilo kada bi se to promijenilo.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, ako bismo situaciju poredili s ovom metaforom o vazduhu, bezbjednost smo polako počeli tretirati kao zagađeni vazduh u urbanim sredinama - i dalje je nešto što je svuda dostupno i podrazumijeva se da je tu, ali ljudi polako počinju da se pitaju šta će se desiti ako se ne uvedu mjere za pročišćavanje vazduha.

Kao što bi uklanjanje nečistoća iz vazduha zahtijevalo milijarde ulaganja u čiste tehnologije, tako se sve više i bezbjednost u Evropi počinje shvatati kao nešto u šta ćemo svi biti prisiljeni ulagati milijarde koje više neće biti dostupne za druge namjene. A do juče o tome nismo ni razmišljali.

Evo još jedan način gledanja na bezbjednost… Ubrzo nakon Dejtonskog sporazuma u BiH se počelo razmišljati o stvaranju Oružanih snaga BiH. Filozofija iza te ideje bila je jasna: ako ukinete oružane formacije koje su donedavno ratovale i njihove pripadnike integrišete u zajedničku vojnu organizaciju, time smanjujete rizik izbijanja rata. Za izbijanje rata nije dovoljna samo frustracija, morate imati i sredstvo kojim tu frustraciju možete kanalisati u formu organizovanog oružanog nasilja, odnosno rata.

U BiH se nakon stvaranja zajedničkih oružanih snaga bezbjednost počela tretirati kao vazduh, slično kao i u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Koliko god danas političke elite u Banjaluci, Sarajevu ili Mostaru politizovale oružane snage i buduću bezbjednosnu strategiju na različite načine - neko da ih potpuno ukine, neko da ih etnički reorganizuje, a neko da etničke elemente potpuno odstrani - zajednička bezbjednosna komponenta u BiH je kao vazduh: nešto o čemu prosječan građanin ne razmišlja, a kad počne da razmišlja to je obično znak da je politička destabilizacija u zemlji došla do tačke bez povratka.

Da bismo takav scenario spriječili važno je da novinari, aktivisti, bezbjednosni stručnjaci i nevladine organizacije iz Banjaluke, Sarajeva, Mostara i drugih gradova vode dijalog. Iako je sasvim jasno da se oko mnogo stvari nećemo slagati, jer događaje iz prošlosti gledamo iz drugačijih vizura, važno je da se razgovara. Oni koji kritikuju ovu vrstu komunikacije ponašaju se kao otrovni zagađivač vazduha, ako bismo se opet vratili metafori o vazduhu. Otrovni zagađivač ne vidi i ne želi da vidi kakvu posljedicu proizvodi time što direktno doprinosi pogoršanju kvaliteta vazduha.

Prije nekoliko dana sam prisustvovao konferenciji "Strano uplitanje, NATO i dezinformacije" u Sarajevu u organizaciji Atlantske inicijative posvećene pitanjima bezbjednosti. Na njoj su bili prisutni učesnici iz cijele zemlje, uključujući i Banjaluku. Tema su bili bezbjednosni izazovi i kako se oni mogu odraziti na Oružane snage BiH. Pričalo se o bezbjednosti na internetu, kao što je pokazala prezentacija profesorice Dragane Trninić s Banjalučkog univerziteta, opasnosti od hibridnog rata kroz širenje dezinformacija, o čemu su izlagali profesori Kenan Hodžić i Hamza Preljević. Pričalo se i o problemima migracija, organizaciji Oružanih snaga u izlaganju Kemala Korjenića, i drugim radovima koji su svi objavljeni u časopisu Atlantske inicijative "Demokracija i sigurnost u jugoistočnoj Evropi".

U BiH postoji široko razmimoilaženje po pitanju bezbjednosnih aranžmana BiH. U Republici Srpskoj prisutno je snažno protivljenje učlanjenju BiH u NATO, ali niko ne nudi rješenje šta bi bila alternativa, posebno u kontekstu činjenice da je BiH okružena NATO zemljama. Forumi koje organizuje Atlantska inicijativa mogu biti jedna od platformi na kojoj ćemo razmijeniti mišljenja o ovim pitanjima.

Ratom u Ukrajini promijenila se bezbjednosna arhitektura u Evropi, a te promjene će neminovno zahvatiti i zapadni Balkan, uključujući i BiH.

Kao što je neko na konferenciji dobro primijetio: Bezbjednost nije sve, ali sve je ništa bez bezbjednosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije