Govor mržnje nije ništo novo, ali, zbog anonimnosti i viralne prirode digitalnih platformi, sada se širi brže i dalje.
Ova nova područja za govor mržnje stvaraju mogućnost za izazivanje razornijih posljedica koja podrazumijeva porast diskriminacije, stvaranje neprijateljskog okruženja ili podsticanje nasilja, uključujući kaznena djela počinjena iz mržnje.
Dok obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, ne možemo ignorisati stvarne rizike našeg digitalnog i internetskog doba, uključujući sve veću učestalost i uticaj govora mržnje na internetu i sve veće opasnosti koje predstavlja generativna umjetna inteligencija (AI).
Ovi rizici su posebno relevantni u kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje je govor mržnje dugo sprečavao zacjeljivanje i pogoršavao rane bolne prošlosti, istovremeno ugrožavajući napore na stvaranju zajedničke svjetlije budućnosti.
Jedan od najraširenijih i najproblematičnijih oblika govora mržnje u BiH je poricanje, opravdavanje i relativizacija genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom sukoba 1992-1995. godine, kao i veličanje ratnih zločinaca. Takvi narativi se stalno koriste, ponekad od strane visokopozicioniranih javnih ličnosti i političara, radi ostvarivanja političke koristi te prolaze nekažnjeno. Murali i uvredljivi grafiti koji javno veličaju ratne zločince nisu samo bolni i uznemirujući podsjetnici za žrtve, oni takođe doprinose politički motivisanom istorijskom revizionizmu odražavajući namjernu manipulaciju istorijom kako bi se opravdale štetne ideologije i opstruisao proces pomirenja.
Govor mržnje odražava naše predrasude, na primjer, prožete rodnim komponentama kao što su diskreditiranje preživjelih žrtava seksualnog nasilja povezanog sa sukobima ili minimiziranje velikog uticaja ratnih zločina na žrtve bez obzira na pol. Rodno zasnovan govor mržnje potkopava postulate međunarodne pravde, ponovo traumatizuje preživjele i dehumanizuje žrtve, pogoršavajući njihovu patnju ili brišući njihova iskustva.
Govor mržnje takođe, na nesrazmjeran način, cilja marginalizovane zajednice, kao što su nacionalne manjine, migranti i osobe s invaliditetom, kao i žene i djevojčice, uključujući i pojedinačno pripadnike tih zajednica. To dodatno pojačava strah i pogoršava strukturne nejednakosti i socijalnu isključenost. Djeca su posebno ugrožena kada je u pitanju govor mržnje putem interneta, a takva izloženost može trajno ugroziti njihovu dobrobit i razvoj.
Anonimnost i bezlična priroda onlajn prostora često ohrabruju autore govora mržnje. Objave na društvenim mrežama, video-zapisi ili fotografije generisane umjetnom inteligencijom mogu se kreirati i širiti u sekundama, dopirući do hiljada, ponekad i miliona ljudi, bez ikakve odgovornosti.
Nijedna organizacija ili institucija ne može sama riješiti ovaj problem. Iskorjenjivanje govora mržnje zahtijeva zajednički rad, okupljanje predstavnika vlasti, civilnog društva, medija i onlajn platformi. Medijske i onlajn kompanije, koje mogu profitirati od emotivnog i šokantnog sadržaja, moraju biti svjesne posebnih odgovornosti koje imaju. Politički akteri i institucije na svim nivoima takođe moraju djelovati, i to odlučno i dosljedno.
Ključno je da civilno društvo, uključujući organizacije na lokalnom nivou, branitelje ljudskih prava i zagovornike zaštite okoliša bude osposobljeno i zaštićeno u ispunjavanju svoje vitalne uloge u podizanju svijesti, pružanju podrške preživjelima i zalaganju za sigurnije digitalne i javne prostore. U radu na suzbijanju govora mržnje mora se dati prioritet podršci preživjelima, uključujući pristup pravdi putem besplatne pravne pomoći, psihosocijalnih usluga i sigurnih mehanizama prijavljivanja. Takođe moramo imati na umu da zaštita najranjivijih zahtijeva pružanje aktivnog otpora svim oblicima mržnje.
Mi, Ujedinjene nacije, Evropska unija, Misija Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE) u Bosni i Hercegovini i Kancelarija Savjeta Evrope u Sarajevu, i dalje ćemo predano raditi i pružati podršku Bosni i Hercegovini u postizanju bolje regulacije govora mržnje, veće odgovornosti te u jačanju etike i odgovornosti u javnom diskursu, uz poštivanje prava na slobodu mišljenja i izražavanja u skladu s međunarodnim standardima.
Pozivamo one na odgovornim pozicijama, bilo u politici ili medijima ili one s drugim uticajnim funkcijama, kao i građanke i građane, da zauzmu stav protiv govora mržnje i osporavaju narative mržnje u svakodnevnom životu. Zajedno, hrabro i predano, možemo se boriti protiv svih oblika govora mržnje i osigurati da dostojanstvo i poštovanje ostanu temelji naših, kako demokratskih, tako i digitalnih društava.
Autori: Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN u Bosni i Hercegovini, ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH i Bojana Urumova, šefica Kancelarije Savjeta Evrope u Sarajevu
(Kolumna se objavljuje u okviru zajedničke inicijative "Možemo bolje" koju finansira Služba za instrumente spoljne politike Evropske unije u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju, a zajednički sprovode Evropska unija u BiH, Ujedinjene nacije u BiH, Misija OSCE-a u BiH i Savjet Evrope - Kancelarija u Sarajevu)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.