Razvoj modernih tehnologija stavio je javnu upravu pred velike izazove. Očekivanja građana od javne uprave nisu ista kao prije samo godinu ili dvije, da ne spominjemo deceniju ili više. Danas se očekuje da javna uprava bude inovativna, visoko profesionalna i odgovorna, koja će kroz implementaciju modernih tehnologija unaprijediti sve servise koje pruža građanima.
Jedan od načina za postizanje navedenih očekivanja je digitalizacija javne uprave. Digitalizacija javne uprave je termin koji se sve češće koristi u javnom prostoru, ali bez konkretizacije šta u suštini isti obuhvata i na šta se odnosi, ostavljajući termin i ove procese apstraktnim i nerazumljivim građanima. Generalno govoreći, digitalizacija javne uprave predstavlja alat koji služi za unapređivanje efikasnosti javne uprave kroz uvođenje inovativnih digitalnih tehnologija, a u cilju unapređenja usluga građanima.
Digitalizacija javne uprave nije samo tehnološko unapređenje, već i strateški cilj koji može transformisati cjelokupno društvo. U svijetu gdje informacije i komunikacija oblikuju razvoj, digitalizacija omogućava bržu i efikasniju interakciju građana s javnom upravom, smanjuje birokratske procedure i povećava transparentnost. Za Bosnu i Hercegovinu (BiH), koja se suočava s višeslojnim administrativnim strukturama i nedovoljno brzim procesima, takva digitalizacija je od presudne važnosti.
Prema podacima Ministarstva komunikacija i prometa BiH iz prošle godine, proces digitalizacije javne uprave je u fazi kontinuiranog razvoja. Iako je pripremljen strateški dokument razvoja e-uprave u institucijama BiH, isti nije još uvijek usvojen. Sa druge strane, nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti dodatno otežava implementaciju digitalnih rješenja na prostoru BiH. Prema tome, pojam digitalizacije državne uprave u BiH je i dalje mrtvo slovo na papiru.
U suštini, inicijative poput uspostavljanja e-vlade i digitalnih servisa na entitetskom nivou pokazuju određeni napredak, ali su nedovoljno sinhronizovane. Primjera radi, Federacija BiH je pokrenula projekte poput e-registara i digitalizacije poslovnih licenci. Takođe, Republika Srpska je preduzela određene korake u pravcu digitalizacije kroz donošenje zakonskih i strateških akata koji djelimično adresiraju oblast digitalizacije. Servisi poput e-beba, koji olakšava proces prijave novorođenčadi, svakako su primjer dobre, ali, nažalost, nedovoljne prakse gdje se implementacijom novih digitalnih rješenja olakšava svakodnevni život građana.
Posmatrajući ovakvo stanje u BiH, postavlja se pitanje da li je digitalizacija javne uprave uopšte važna za BiH. S druge strane, posmatrajući države Evropske unije koje su ovaj proces uspješno implementirale izvodi se zaključak da je digitalizacija javne uprave od velike važnosti.
Prije svega, digitalizacija javne uprave vodi ka povećanju efikasnosti i smanjenju troškova. Digitalni servisi značajno ubrzavaju procese izdavanja dokumenata, prijava i registracija. Građani bi izbjegli dugotrajne posjete šalterima, dok bi javne institucije smanjile operativne troškove, povećavajući efektivnost i efikasnost u svom radu.
Zatim, digitalizacija javne uprave pomaže transparentnost, kao i borbu protiv korupcije. Digitalizacijom se smanjuju direktni kontakti između građana i službenika, čime se umanjuje mogućnost neželjenih društvenih anomalija poput korupcije. Transparentni procesi, poput javnih registara dostupnih online, omogućavaju građanima da prate aktivnosti institucija, te stvaraju povoljnu klimu za razvoj realnog sektora.
Ono što je isto važno jeste lakša komunikacija između različitih nivoa vlasti, u čemu nesporno digitalizacija javne uprave može pomoći. BiH je poznata po kompleksnom političko-administrativnom sistemu, gdje nerijetko dolazi do dupliranja nadležnosti. Digitalizacija omogućava bolje povezivanje i razmjenu podataka između institucija na svim nivoima vlasti, uz uvažavanje ustavnih nadležnosti i svih specifičnosti koje krase BiH. Na kraju, digitalizacija javne uprave u BiH vodi ka približavanju standardima Evropske unije. BiH, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, mora uskladiti svoje prakse sa standardima EU. Digitalizacija je jedan od ključnih zahtjeva za modernu, transparentnu i odgovornu upravu.
Posmatrajući region, lekcije iz susjedne Srbije bi mogle biti dobar primjer za BiH na putu uspostavljanja digitalizacije državne uprave. Naime, Srbija predstavlja primjer kako se koordinisanom strategijom može postići značajan napredak. Zahvaljujući platformama poput eUprava i eKonsultacije, građani u Srbiji danas mogu online podnijeti zahtjeve za lične dokumente, prijaviti porez ili zakazati medicinske preglede. Ključni elementi uspjeha uključuju jasnu strategiju, ulaganja u infrastrukturu i političku podršku na najvišem nivou. Prema riječima predsjednice Narodne skupštine Republike Srbije Ane Brnabić, Srbija je sa 89,5% zrelosti četvrta u Evropi po digitalizaciji državne uprave, odmah iza Estonije, Francuske i Litvanije. Takođe, Srbija je treća u svijetu po digitalnoj interakciji s građanima, zahvaljujući upotrebi portala javnih podataka i platformi poput eKonsultacije.
Uzimajući u obzir stanje u BiH, kao i lekcije iz regiona, postavlja se pitanje šta može biti preporuka za BiH na putu ubrzane digitalizacije državne uprave.
Ključno pitanje se odnosi na pitanje infrastrukture i edukacije. Razvoj IT infrastrukture, uključujući sigurne servere i mreže, osnovni je preduvjet za digitalizaciju. Istovremeno, edukacija službenika i građana o korištenju digitalnih alata je ključna na putu digitalizacije.
Ključnu ulogu igra i pitanje pojednostavljenja zakonodavstva. Zakon o elektronskom potpisu, zaštiti podataka i pristupu informacijama mora biti harmonizovan na svim nivoima vlasti, uz uvažavanje ustavnih nadležnosti i uređenja, kako bi omogućio pravnu sigurnost u digitalnim procesima.
Na kraju, promocija e-servisa među građanima od strane entitetskih vlasti može pomoći konačnu digitalizaciju državne uprave. Građani moraju biti upoznati s prednostima digitalnih usluga. Informativne kampanje, besplatni treninzi i lako dostupni servisi ohrabrili bi širu upotrebu e-uprave.
U zaključku, digitalizacija javne uprave na prostoru BiH predstavlja priliku za modernizaciju institucija i bolju uslugu građanima. Iskustva Srbije i drugih zemalja regiona pokazuju da je transformacija moguća, ali zahtijeva političku volju, strateško planiranje i ulaganje u infrastrukturu.
Za BiH digitalizacija je ne samo tehnički korak naprijed, već i šansa za izgradnju efikasnije, pravednije i transparentnije javne uprave. Implementacijom digitalnih rješenja entiteti u BiH mogu napraviti iskorak prema boljoj budućnosti za sve svoje građane. Dr Maja Nišević i mr Duško Milojević (Fakultet za pravo i kriminologiju - Centar za IT, IP, pravo i etiku, KU Luven, Belgija)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.