Povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine označio je radikalan zaokret u američkoj politici prema vještačkoj inteligenciji (AI).
Samo nekoliko dana nakon inauguracije, nova administracija je povukla ključne odredbe Bajdenovog Izvršnog naloga o AI, čime je ukinula propise koji su zahtijevali veću transparentnost, odgovornost i sigurnosne mjere u razvoju ove tehnologije. Kao rezultat, u januaru ove godine, novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, potpisao je izvršnu naredbu za izradu akcionog plana za unapređenje razvoja tehnologije vještačke inteligencije. Prema pomenutoj naredbi, nalaženo je da se u roku od 180 dana relevantne agencije izrade akcioni plan za sprovođenje AI politike iz naredbe. Taj plan treba da razviju Pomoćnik predsjednika za nauku i tehnologiju (APST), Specijalni savjetnik za AI i kriptovalute, te Pomoćnik predsjednika za nacionalnu bezbjednost (APNSA), u koordinaciji sa Pomoćnikom predsjednika za ekonomsku politiku, Pomoćnikom predsjednika za unutrašnju politiku, Direktorom Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB direktorom), te čelnicima izvršnih odjeljenja i agencija koje APST i APNSA smatraju relevantnim. Iako preostaje da se vidi kako će izgledati u konačnici akcioni plan Sjedinjenih Američkih Država (SAD), neke preliminarne smjernice američke politike u vezi sa razvojem AI su više nego jasne. Naime, Tramp je istakao potrebu za deregulacijom, tvrdeći da su prethodna ograničenja sputavala američke inovacije i da SAD mora ostati globalni lider u ovoj oblasti.
Ova promjena u SAD nije prošla bez reakcije na međunarodnoj sceni. Evropska unija, koja je usvojila – prvi sveobuhvatni pravni okvir za regulaciju vještačke inteligencije na svijetu– sada se suočava s izazovom kako da uskladi sopstveni pristup sa američkim tehnološkim gigantima koji se vraćaju politici minimalne kontrole. Istovremeno, Kina ubrzava svoj razvoj AI-a, uz snažnu državnu kontrolu i stratešku viziju globalne dominacije u ovoj oblasti.
Davoski samit 2025. godine, tradicionalno mjesto okupljanja svjetskih političkih i ekonomskih elita, bio je prilika da evropski lideri otvoreno izraze zabrinutost zbog smjera koji je Trampova administracija zauzela. Predsjednica Evropske komisije i lideri ključnih evropskih država istakli su da ovakva američka politika može imati ozbiljne posljedice ne samo na ekonomsku i tehnološku stabilnost, već i na globalnu sigurnost. U isto vrijeme, Pariški AI Samit 2025, kao vodeća platforma za etičku regulaciju AI-a, prvi put održan potopio je sve nade u vezi sa usklađenim pristupu razvoju i regulaciji AI tehnologije. Ovo je dodatno naglasilo jaz između Washingtona i njegovih evropskih saveznika. Naime, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo odbile su da potpišu Deklaraciju o inkluzivnoj i održivoj vještačkoj inteligenciji na istorijskom samitu u Parizu. U saopštenju se navodi da su prioriteti osiguravanje da AI bude otvorena, inkluzivna, transparentna, etička, sigurna, bezbjedna i pouzdana, uzimajući u obzir međunarodne okvire za sve, kao i stvaranje održive vještačke inteligencije za ljude i planetu. Ipak, Deklaraciju je podržana od strane 60 drugih potpisnika, uključujući Francusku, Kinu, Indiju, Japan, Australiju i Kanadu.
Dok Evropska unija insistira na strogim propisima koji ograničavaju upotrebu AI-a u osjetljivim sektorima poput zdravstva, pravosuđa i zapošljavanja, Trampova administracija daje prednost slobodnom tržištu i poslovnim interesima. Američke tehnološke kompanije, u slučaju fleksibilnijeg regulatornog okvira, biće u prilici da mnogo brže razvijaju nove AI sisteme, bez obaveze da dokazuju njihovu sigurnost ili etičku ispravnost. Takav pristup možda će ubrzati inovacije, ali ne treba izgubiti iz vida da istovremeno otvara vrata zloupotrebama i potencijalnim sigurnosnim rizicima.
Evropska unija već priprema odgovor na ovu promjenu. Najavljeno je da će Brisel pooštriti primjenu AI Akta i uvesti dodatne mjere kako bi ograničio uticaj američkih AI kompanija koje ne ispunjavaju stroge evropske standarde. U praksi to znači da će se Google DeepMind, OpenAI i druge vodeće kompanije suočiti s ozbiljnim preprekama pri plasiranju svojih proizvode na evropsko tržište. Primjera radi, OpenAI je već bio predmet dalekosežne istrage pokrenute od nacionalnih tijela relevantnih za zaštitu privatnih podataka država članica Evropske unije. Generalno govoreći, ovakav razvoj događaja mogao bi dodatno pogoršati trgovinske odnose između Evropske unije i SAD, s obzirom na to da je Tramp već ranije pokazao spremnost da na evropske ekonomske mjere odgovori protekcionističkim politikama.
Osim konflikta sa Evropskom unijom, Trampova politika prema AI zaoštrava i odnose s Kinom. Već u prvim nedjeljama njegovog mandata uvedene su dodatne sankcije kineskim tehnološkim kompanijama, uključujući ograničenja na izvoz ključnih AI čipova i naprednih softverskih rješenja. Peking je na to odgovorio ubrzavanjem razvoja sopstvenih AI modela, čime se nastavlja tehnološki rat između dvije najveće svjetske sile. Jedan od nedavnih primjera jeste pokretanje DeepSeek, kineskog AI modela, koji se razvija kao direktan odgovor na američke tehnologije poput OpenAI GPT-a i Google DeepMind-a. DeepSeek, podržan od strane vodećih kineskih tehnoloških kompanija i državnih investicija, simbolizuje strateški zaokret Pekinga ka smanjenju zavisnosti od zapadnih AI rješenja i jačanju domaće tehnološke samostalnosti. Ovakav razvoj situacije dodatno zaoštrava odnose između Kine i SAD-a, budući da Trampova administracija ne gleda blagonaklono na rastući uticaj kineskog AI sektora. Očekuje se da će Washington u narednim mjesecima proširiti sankcije, uključujući moguće zabrane saradnje između američkih i kineskih istraživača, čime bi se dodatno produbila tehnološka podjela svijeta.
Ovaj novi globalni pejzaž vještačke inteligencije sve više nalikuje fragmentiranom sistemu u kojem se razvijaju tri odvojena bloka. Sjedinjene Američke Države koje bi mogle postati neregulisano tržište AI-a, gdje tehnološke kompanije imaju maksimalnu slobodu, ali uz minimalne obaveze prema korisnicima. Evropska unija gradi strogo regulisan sistem koji daje prednost etičkim principima, pravu i samim tim zaštiti privatnosti, ali koji može usporiti inovacije. Kina, s treće strane, razvija sopstveni AI ekosistem, pod strogim nadzorom države, koristeći vještačku inteligenciju ne samo za ekonomski rast, već i kao alat političke kontrole.
Ove velike globalne sile, nesporno, dominiraju diskusijom o budućnosti politike razvoja AI-a. Međutim, ono što je iznenadilo mnoge jeste prisustvo i malih zemalja na ovogodišnjim samitima u Davosu i Parizu, kao i aktivna zainteresovanost u učešću kada se govori o politici razvoja AI u svijetu. Jedan od zlatnih primjera je Srbija, koja posljednjih godina ulaže značajne napore u razvoj digitalne ekonomije i AI strategije, postala je punopravna članica Svjetske alijanse za vještačku inteligenciju (GAIA), čime se pozicionirala među zemlje koje aktivno učestvuju u kreiranju globalnih AI standarda. Njeno prisustvo na ovim prestižnim događajima pokazuje da se Balkan, tradicionalno van glavnih tokova tehnoloških inovacija, sada sve ozbiljnije uključuje u međunarodne AI diskusije. Prisustvo na samitu u Davosu, kao i u Parizu, su mali koraci koji pokazuju da Srbija, iako mala zemlja, prepoznaje strateški značaj AI-a i nastoji da nađe svoje mjesto u ovoj globalnoj utakmici.
Trenutni preokreti između istoka i zapada, u vezi sa politikom razvoja AI-a, označava kraj pokušaja stvaranja globalne harmonizacije u ovoj oblasti. Ovakva situacija mogla bi imati ozbiljne posljedice na globalnu saradnju u razvoju AI-a. Umjesto zajedničkih međunarodnih standarda i koordinisanog pristupa, svijet se kreće ka podjelama koje će otežati razmjenu znanja, usporiti tehnološki napredak i povećati tenzije među velikim silama. Pitanje je da li će u budućnosti biti moguće pronaći kompromis između ovih suprotstavljenih pristupa ili će vještačka inteligencija postati još jedan faktor koji produbljuje globalne političke i ekonomske sukobe. Logično pitanje koje se nameće je da li nas čeka era ubrzanog tehnološkog napretka ili početak perioda nesigurnosti i haosa u svijetu vještačke inteligencije? Odgovor na to pitanje zavisiće ne samo od odluka Bijele kuće, već i od reakcije Evropske unije, Kine i drugih međunarodnih aktera, kao što su male zemlje, koje sada nastoje da pronađu svoje mjesto u ovom novom, nepredvidivom tehnološkom okruženju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.