Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH donijelo je i javno objavilo drugostepenu presudu u predmetu "Milorad Dodik i drugi", kojom su optuženi Milorad Dodik i Miloš Lukić na osnovu odredbe člana 284, tačka c) Zakona o krivičnom postupku BiH oslobođeni od optužbi da su počinili krivično djelo nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
Pretres pred apelacionim vijećem iniciran je presudom od 26.2.2025. godine, kojom je prvooptuženi Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske zbog krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a, stav 1. Krivičnog zakona BiH, a drugooptuženi Miloš Lukić oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a, stav 1. KZ BiH u vezi sa članom 54. istog zakona.
Na ovu presudu advokati optuženog Milorad Dodika uložili su žalbe u propisanom roku od 15 dana nakon prijema pismenog otpravka presude, a žalbu na dio presude kojom se drugooptuženi Miloš Lukić oslobađa uložilo je Tužilaštvo BiH.
Optužnica protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića podignuta je 11. septembra 2023. godine. Milorad Dodik optužen je da je kao predsjednik Republike Srpske potpisao ukaze o proglašenju dva zakona koja je ranije poništio visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, dok je Miloš Lukić optužen da je kao v.d. direktora "Službenog glasnika RS" omogućio objavu tih ukaza. Podsjetimo da su ti zakoni propisivali da se na području Republike Srpske neće sprovoditi odluke Ustavnog suda BiH, niti će se u "Službenom glasniku RS" objavljivati odluke visokog predstavnika.
Vijeće Apelacionog odjeljenja odbacilo je žalbu Tužilaštva BiH i potvrdilo presudu kojom je Miloš Lukić oslobođen od optužbe, jer Tužilaštvo nije dokazalo da je optuženi na dan potpisivanja obrasca S632 9. jula 2023. godine imao svojstvo v.d. direktora Javne ustanove "Službeni glasnik RS".
Kada je u pitanju žalba advokata Milorada Dodika, vijeće u potpunosti uvažava navode žalbe i Milorada Dodika oslobađa od optužbe da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a, stav 1. KZ BiH.
Vijeće je uvažilo navode da je Milorad Dodik u svojstvu predsjednika Republike Srpske postupio u skladu sa članom 80, stav 4. Ustava RS i potpisao ukaze na dva zakona koja je usvojila Narodna skupština RS u redovnoj proceduri.
Vijeće je uvažilo navode žalbe da je sud u prvostepenoj presudi pogrešno obrazložio da obaveza pridržavanja roka od osam dana za stupanje na snagu nije obavezujuća za zakone koje donosi visoki predstavnik, te da je i iz tog razloga ništavan Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji je donio visoki predstavnik, a u kojem je navedeno da stupa na snagu odmah.
Dalje, vijeće je uvažilo navode da visoki predstavnik nema zakonodavna ovlaštenja, jer mu to pravo ne daje nijedna rezolucija Savjeta bezbjednosti UN, ni Bonska deklaracija, te da Ustav BiH nalaže da zakone donosi samo Parlamentarna skupština BiH.
U konačnici, vijeće je uvažilo navode žalbe da Kristijan Šmit nije imenovan za visokog predstavnika, odnosno nije potvrđen odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN kako propisuje Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i da zato ne može da ima status visokog predstavnika.
Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. A onda je svizac zamotao čokoladu.
P.S. I Bobi se nasekiro.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.