Svijet

Život u Kijevu: "Šta ako postoji rupa? Most se nije srušio"

Život u Kijevu: "Šta ako postoji rupa? Most se nije srušio"
Foto: Tanjug/AP | Kijev

Dok ruske rakete oštećuju mostove u Kijevu, stanovnici nastavljaju da ih prelaze, voze se autobusima, biciklima i trotinetima, uvjereni da nema razloga za očajavanje dok god se oštećenja mogu popraviti.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi nastavak napada mogao ozbiljno da ugrozi saobraćajno povezivanje dva dijela grada, a pojedini stanovnici već pripremaju alternativu za slučaj da mostovi budu uništeni.

Mikola (65) očekuje da će svojim iznošenim bež minibusom svakodnevno između 20 i 24 puta preći preko oštećenog Sjevernog mosta u Kijevu. Na kolovozu su ostale rupe od udara ruske balističke rakete u utorak, ali to ga ne sprečava da nastavi posao.

"Šta ako postoji rupa? Most se nije srušio. Treba nešto znati o konstrukciji mostova", kaže Mikola dok vozi poluprazan autobus prema zapadnom dijelu grada.

Preko ovog mosta, inače jednog od najprometnijih u Kijevu, sada mogu da saobraćaju samo autobusi, dok ostala motorna vozila ne mogu da ga koriste. Autobusi se na putu prema centru provlače pored oštećenja, koristeći jedinu prohodnu saobraćajnu traku.

Mikola vozi privatni minibus, poznat kao maršrutka, u kojem putnici plaćaju 25 grivni u gotovini. Uobičajeno je da jedan od putnika preuzme neformalnu ulogu konduktera, prikuplja novac i vraća kusur. Tako je i novinar britanskog Guardiana, koji je razgovarao s vozačem, morao da preuzme taj zadatak kako bi obavio intervju.

"Most bi bilo veoma teško uništiti. Za to bi bio potreban ogroman broj raketa, a ako ga pogode jedna ili dvije, neće biti smak svijeta", uvjeren je Mikola.

Do podneva su rupe na kolovozu već bile zakrpljene, vjerovatno i da ne bi dodatno uznemiravale putnike koji kroz prozore gledaju Dnjepar ispod mosta.

Pogledajte kako napadi mijenjaju saobraćaj u Kijevu

Rusija od početka oktobra napada mostove u ukrajinskoj prijestonici, uporedo s udarima na sisteme za snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom. Cilj je da se prekine veza između zapadnog dijela grada, u kojem se nalazi centar, i novijeg, uglavnom stambenog istočnog dijela, u kojem živi oko trećine stanovnika Kijeva.

Napadi na mostove ponovljeni su dva puta tokom ove sedmice. Prvi je izveden u utorak, u sjenci ukrajinskog djelimičnog uništenja drumskog mosta Kerč koji povezuje Rusiju s Krimom. Drugi se dogodio tokom bučne noći u četvrtak, svega nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao "mnogo bolniji" odgovor na uništenje mosta koji smatra jednim od svojih najvažnijih projekata.

Prema podacima dostupnim u petak, saobraćaj preko Južnog mosta, još jednog važnog drumskog prelaza u Kijevu, bio je dozvoljen samo u smjeru od istoka prema zapadu. I novi Podiljski most, oštećen u petak rano ujutro, bio je pod sličnim ograničenjima.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao je stanovnike da izbjegavaju putovanja automobilima nakon noćnih napada u kojima je poginulo šest ljudi.

Sjeverni most ostao je otvoren za javni prevoz, bicikliste, korisnike električnih trotineta i pješake koji su spremni da prelaze preko njega uprkos hladnom i vlažnom kasnojesenjem vremenu i upozorenjima na raketne i napade dronovima.

Stručnjaci upozoravaju na ranjivost grada

Dmitro Bespalov, stručnjak za saobraćajno planiranje sa Nacionalnog univerziteta građevinarstva i arhitekture u Kijevu, smatra da Sjeverni most nije lako uništiti jer je riječ o visećoj konstrukciji sa snažnom nosećom strukturom koja omogućava relativno jednostavne popravke.

Iako su na kolovozu vidljiva oštećenja, noseći dijelovi mosta za sada nisu ozbiljnije ugroženi.

Smatra se da su ruske rakete bile usmjerene prema nosećem stubu mosta, što zahtijeva veoma precizan napad koji nije jednostavno izvesti. Ukrajina je, međutim, pokazala da je takav poduhvat moguć kada je u složenoj operaciji pogodila noseći luk mosta Kerč i izazvala njegovo rušenje.

Ipak, Bespalov upozorava da bi Kijev bio strateški veoma ranjiv ukoliko bi Rusija nastavila napade desetinama ili stotinama raketa. Grad, naime, ni prije rata nije imao dovoljno mostova za potrebe svog stanovništva i saobraćaja.

"U 2021. godini Kijev je bio na trećem mjestu u Evropi po saobraćajnim gužvama prema TomTomovom indeksu, iza Istanbula i Moskve", podsjeća Bespalov.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da se, u slučaju uništenja postojećih mostova, koriste pontonski prelazi. Ispod Sjevernog mosta već su počeli radovi na pripremi jednog takvog prelaza, a planirano ih je ukupno osam.

Međutim, njihova nosivost i kapacitet znatno su manji od kapaciteta postojećih mostova.

"Da bi se dostigla polovina sadašnjeg kapaciteta, bilo bi potrebno 20 pontonskih mostova", upozorava Bespalov.

Takvi prelazi bili bi i mnogo ranjiviji na raketne i napade dronovima. Stručnjak smatra da njihovo korišćenje vjerovatno ne bi bilo moguće tokom uzbuna za raketne i napade dronovima, jer bi vozila mogla završiti u vodi.

"Ako počnemo da očajavamo, upravo to oni žele"

Uprkos oštećenjima, dio stanovnika Kijeva ne želi da odustane od svakodnevnih navika. Na autobuskoj stanici na istočnoj obali Dnjepra, Natalija (40) i Irina (39) bez većeg straha čekaju prevoz kojim će preći preko Sjevernog mosta.

Kažu da su se tokom rata već navikle na različite poteškoće i da vjeruju kako će se prilagoditi i novim okolnostima.

"Najvažnije je izdržati prva 24 sata kod kuće nakon početne nelagode, a onda ćemo se prilagoditi", kaže Natalija, koja radi u službi za korisnike.

Irina dodaje da ne želi da dozvoli da je strah savlada.

"Ako počnemo da očajavamo, upravo to oni žele. Most može da se izgradi. Najvažnije je da u trenutku napada na njemu nema civila ili vojnika. To je samo beton. Ili će ga popraviti ili će smisliti nešto novo", kaže ona.

Takav odnos prema svakodnevnim problemima postao je karakterističan za dio stanovnika koji su ostali u Kijevu. Već se suočavaju sa višesatnim nestancima električne energije i nedostatkom grijanja, a najhladniji dio zime tek dolazi.

Ljudi uglavnom pokušavaju da rješavaju probleme kada se pojave, umjesto da unaprijed brinu o svemu što bi se moglo dogoditi. To, međutim, nije uvijek jednostavno u gradu koji je svakodnevno izložen napadima. Tokom četvrtka, u jednom dnevnom napadu, dron je eksplodirao u blizini Ambasade Nizozemske.

Neki se već pripremaju za najgori scenario

Nisu, ipak, svi stanovnici jednako bezbrižni kada je riječ o mogućnosti da mostovi budu uništeni.

Oleksandr (42), građevinski radnik kojeg je novinar Guardiana zatekao dok je čekao autobus, kaže da bi on i supruga morali da napuste svoj dom ukoliko bi mostovi bili uništeni.

"Morali bismo da odemo", priznaje on.

U tom slučaju preselili bi se kod supruginih roditelja, koji žive na drugoj strani rijeke. Oleksandr je već preduzeo određene mjere kako bi im obezbijedio uslove za život u slučaju duže izolacije.

"Kupio sam im generator. Imaju sopstveni bunar za vodu. Iskopali smo ga još tokom rata. Ranije su imali grijanje na gas, ali smo ga preuredili na drva. Pripremamo se", kaže on.

Možda vas zanima:

Rat mostovima dok traju pregovari o miru: Rusija gađala Kijev, Ukrajina Krim

Dio Krimskog mosta završio u moru: Ukrajinci otkrili čime su ga pogodili (FOTO)

Dok jedni nastavljaju da prelaze preko oštećenih mostova uvjereni da će oni biti popravljeni, drugi već razmišljaju o tome kako da prežive ukoliko veze između dva dijela grada budu prekinute.

Za sada, Sjeverni most i dalje je u funkciji. A Mikola će, kako planira, i narednog dana svojim minibusom preći preko njega dvadesetak puta.

Najčitanije