Ako ste mislili da smo sa keto i paleo dijetom, sirovom hranom i povremenim postom vidjeli gotovo sve što svijet dijeta može da ponudi, društvene mreže pronašle su novu inspiraciju i to nekoliko hiljada godina u prošlosti.
"Biblijska ishrana" ili "Bible diet" postala je trend o kojem se sve više govori na TikToku i Instagramu. Ideja na prvi pogled djeluje jednostavno: jesti namirnice koje se pominju u Svetom pismu i vratiti se hrani koja je bila dio ljudske ishrane mnogo prije industrijski prerađenih proizvoda, gotovih obroka i namirnica sa dugim spiskom sastojaka.
Trend naročito promovišu hrišćanski influenseri, koji ovakav način ishrane ne povezuju samo sa fizičkim zdravljem već i sa vjerom, disciplinom, umjerenošću i duhovnim životom. Upravo je spoj savremenog interesovanja za zdravu ishranu i drevnih vjerskih tekstova privukao veliku pažnju na društvenim mrežama.
Šta se jede u "biblijskoj ishrani"
Jedinstvena i zvanično definisana "biblijska dijeta" zapravo ne postoji, pa tako nema ni preciznog jelovnika kojeg se svi njeni sljedbenici pridržavaju.
Većina verzija, međutim, zasniva se na sličnom principu: što manje industrijski prerađene hrane i što više jednostavnih namirnica koje su ljudi koristili vijekovima.
Na takvom jelovniku najčešće se nalaze riba, jagnjetina, govedina, maslinovo ulje, hljeb, posebno onaj od kiselog tijesta, smokve, nar, med, mlijeko, puter, voće, povrće i druge namirnice biljnog porijekla.
Kada se ukloni atraktivan naziv i priča sa društvenih mreža, osnovna ideja nije naročito revolucionarna. U velikoj mjeri svodi se na ono što se već dugo preporučuje u okviru uravnotežene ishrane: manje ultraobrađenih proizvoda, a više jednostavnih i cjelovitih namirnica.
Podsjeća na mediteransku ishranu, ali postoji važna razlika
Zbog namirnica poput ribe, maslinovog ulja, voća, povrća i žitarica, "biblijska ishrana" može podsjećati na mediteranski način ishrane.
Ipak, između njih postoji važna razlika.
Mediteranska ishrana predmet je velikog broja naučnih istraživanja, dok "biblijska ishrana" nije jedinstveno definisan režim niti postoji uporediv nivo naučnih dokaza na osnovu kojih bi joj se kao posebnoj dijeti mogle pripisivati određene zdravstvene koristi.
Drugim riječima, činjenica da se neka namirnica pominje u Bibliji nije sama po sebi dokaz da je ona zdravija od drugih ili da može da liječi određene bolesti.
Kada ovaj trend može postati problem
Problem svakako nije u tome što ćete pojesti ribu, smokve, komad hljeba ili salatu sa maslinovim uljem. Mnoge namirnice koje se promovišu u okviru ovog trenda sasvim normalno mogu biti dio kvalitetne i raznovrsne ishrane.
Problem nastaje kada se tvrdnja "ova hrana se pominje u Bibliji" pretvori u zaključak "zbog toga je zdravija", a posebno kada preporuke influensera sa društvenih mreža počnu da zamjenjuju savjete ljekara i stručnjaka za ishranu.
Pretjerano strogo pridržavanje bilo kojeg restriktivnog režima može dovesti i do nepotrebnog izbacivanja pojedinih namirnica, podjele hrane na "dobru" i "lošu" i stvaranja osjećaja krivice zbog obroka koji se ne uklapa u propisana pravila.
Između vjere, tradicije i zdravlja
Za ljude kojima je vjera važan dio života ovaj trend može imati i drugačije značenje. Povratak jednostavnijoj hrani može biti povezan sa umjerenošću, disciplinom i svjesnijim odnosom prema obrocima.
Ako nekoga takav pristup podstakne da jede manje industrijski prerađenih proizvoda, a više povrća, voća, ribe i drugih cjelovitih namirnica, to može biti korisna promjena.
Ipak, važno je napraviti razliku između inspiracije i medicine.
Činjenica da su maslinovo ulje, riba, smokve, hljeb ili med bili na trpezama prije nekoliko hiljada godina može biti zanimljiv povod da razmislimo o tome šta danas jedemo. Ali samo zato što se neka namirnica pominje u Bibliji ne znači da liječi bolesti, garantuje mršavljenje ili odgovara svakom čovjeku, prenosi Ona.rs.