Hipotenzija ili nizak krvni pritisak je vrijednost krvnog pritiska koja je niža od normalne vrijednosti za pojedinu osobu u određenim uslovima. Vrijednost krvnog pritiska razlikuje se zavisno od fizičke aktivnosti, godina starosti, lijekova koje građani uzimaju i zdravstvenog stanja.
Vrijednosti krvnog pritiska stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima, na što utiču različiti činioci, kao što su položaj tijela, ritam disanja, konzumirana hrana, piće i lijekovi te količina stresa. Uobičajeno, krvni pritisak najniži je noću, a naglo se diže u ranim jutarnjim satima, prije buđenja.
Hipotenzija je krvni pritisak manji od 100/60 mmHg, mjeren više puta u ambulanti. Može biti praćen sa simptomima kao što su vrtoglavica, nesvjestica, poremećaj sna, strah ili depresija, osjećaj jakog lupanja srca, znojenje, uz odsustvo drugih bolesti. Pored trajno prisutnog niskog krvnog pritisak ili hronične, primarne hipotenzije, postoji i sekundarna hipotenzija koja je uzrokovana različitim bolestima, stanjima i lijekovima, kao i akutna stanja sa naglim padom krvnog pritiska.
Prvo treba utvrditi da li je hipotenzija primarna ili sekundarna, odnosno treba isključiti bolesti, stanja ili lijekove koji dovode do sekundarne hipotenzije.
U mnogim slučajevima nizak pritisak nije ozbiljan problem. Čak i povremena blaža vrtoglavica, slabost ili potreba za ležanjem ne moraju biti zabrinjavajući, jer mogu biti posljedica i akutne dehidracije. Ako su simptomi hipotenzije učestaliji ili naglašeniji, potrebno je obratiti se ljekaru, jer možda upozoravaju na ozbiljnije stanje. U tom slučaju nije naodmet pratiti stanje i bilježiti u kojim se situacijama javljaju simptomi i koji.
Liječenje je usmjereno na olakšanje simptoma. Mjere liječenja se usmjeruju na: odgovarajuću ishranu - povećanje uzimanja soli, postepeno ustajanje iz kreveta, povećanje fizičke aktivnosti, a ako ove mjere ne dovode do zadovoljavajućeg povećanja krvnog pritiska i olakšanje simptoma, preporučuju se odgovarajući lijekovi.
