Muškarac može da se osjeća zdravo, normalno obavlja svakodnevne obaveze i ne primjećuje promjene, a da se rak prostate ipak razvija. Ova bolest u početnoj fazi često prolazi bez prepoznatljivih simptoma, zbog čega je razgovor s ljekarom o ličnom riziku i mogućnostima ranog otkrivanja posebno važan.
Na značaj brige o muškom zdravlju tokom novembra podsjeća međunarodna kampanja Movember. Cilj je da muškarci otvorenije razgovaraju o zdravstvenim problemima i prevaziđu nelagodu zbog pregleda.
PSA test iz krvi može pomoći u ranom otkrivanju raka prostate, ali sam po sebi ne postavlja dijagnozu. Odluku o testiranju treba donijeti s ljekarom, nakon razgovora o mogućim koristima i ograničenjima pretrage.
Zašto ne treba čekati da se pojave tegobe?
Rak prostate u ranom stadijumu često ne izaziva bol, probleme s mokrenjem niti druge jasne promjene koje bi muškarca navele da zatraži pomoć.
U dostavljenom tekstu profesor Tjeri Rumeger, rukovodilac urološkog odjeljenja belgijske univerzitetske bolnice H.U.B., ističe značaj otkrivanja bolesti prije pojave ozbiljnijih problema. Naglašava da su mogućnosti uspješnog liječenja veće kada se bolest prepozna u ranom stadijumu.
Odsustvo tegoba zato ne treba da bude jedini razlog za odgađanje razgovora o zdravlju prostate. Istovremeno, pojava tegoba ne znači automatski da je riječ o malignoj bolesti.
Ko treba ranije da razgovara o testiranju?
Rizik od raka prostate raste s godinama, ali na procjenu utiču i porodična istorija bolesti, porijeklo i određene nasljedne genetske promjene.
Prema smjernicama Evropskog udruženja urologa, informisanim muškarcima može se ponuditi rano PSA testiranje:
- Od 50. godine kod muškaraca prosječnog rizika.
- Od 45. godine kod muškaraca s porodičnom istorijom raka prostate i muškaraca afričkog porijekla.
- Od 40. godine kod nosilaca mutacije gena BRCA2.
Odluka se prilagođava i opštem zdravstvenom stanju i očekivanom životnom vijeku. Ove starosne granice odnose se na rano otkrivanje kod osoba bez simptoma; muškarci koji imaju tegobe treba da se jave ljekaru nezavisno od godina.
Šta pokazuje PSA test?
PSA je prostata-specifični antigen, protein koji stvaraju i normalne i maligne ćelije prostate. Njegova koncentracija određuje se analizom krvi.
Povišen PSA ne znači automatski rak. Vrijednost može porasti i zbog dobroćudnog uvećanja ili upale prostate. S druge strane, ni niža vrijednost ne isključuje u potpunosti postojanje bolesti.
Ljekar rezultat tumači zajedno s drugim podacima i procjenjuje da li treba ponoviti test ili uraditi dodatnu obradu.
Zašto je važan razgovor o koristima i rizicima?
PSA testiranje može pomoći da se rak otkrije prije širenja, kada liječenje može biti uspješnije. Ipak, može dovesti i do lažno pozitivnih nalaza, dodatnih pregleda i biopsija.
Testiranjem se ponekad otkriju i veoma spororastući tumori koji tokom života ne bi izazvali tegobe. Njihovo nepotrebno liječenje može narušiti kvalitet života.
Zbog toga cilj nije da svaki muškarac bez procjene radi iste pretrage u istim vremenskim razmacima, već da s ljekarom dogovori pristup koji odgovara njegovom riziku. NCI
Da li su potrebni pregled prostate i magnetna rezonanca?
PSA je važan početni korak, ali nije jedini dio procjene.
Digitorektalni pregled može pružiti dodatne informacije i ljekar ga može preporučiti kada postoji razlog za to. Ne treba ga predstavljati kao pregled koji je u svim okolnostima nepotreban.
Ako nalazi zahtijevaju dalju provjeru, magnetna rezonanca može pomoći u procjeni sumnjivih promjena i usmjeravanju biopsije. Dijagnoza raka najčešće se potvrđuje analizom uzorka tkiva.
Da li svaka dijagnoza zahtijeva neposredno liječenje?
Pristup zavisi od agresivnosti i proširenosti tumora, zdravstvenog stanja pacijenta i njegovih potreba.
Kod pažljivo odabranih pacijenata s niskorizičnom bolešću moguće je aktivno praćenje, bez neposredne operacije ili zračenja. To podrazumijeva redovne kontrole i prelazak na liječenje ako se pokaže da bolest napreduje.
Operacija i radioterapija ostaju važne mogućnosti liječenja. Prilikom odlučivanja razmatraju se i moguće posljedice, među kojima su problemi s kontrolom mokrenja i seksualnom funkcijom.
Fokalna terapija, kojom se tretira ograničeno područje prostate, nije rutinsko rješenje za sve lokalizovane tumore. Evropske smjernice preporučuju da se fokalni ablativni postupci nude u okviru kliničkih studija ili registara, navodi Uroweb.
Na šta Movember podsjeća muškarce?
Strah od dijagnoze, nelagoda i uvjerenje da pregled nije potreban dok ništa ne boli mogu biti razlozi za odgađanje odlaska ljekaru.
Poruka kampanje Movember jeste da razgovor o muškom zdravlju postane uobičajen. Za prostatu to znači poznavanje porodične istorije bolesti i dogovor s ljekarom o tome kada testiranje ima smisla.
Osjećaj dobrog zdravlja jeste važan, ali ne zamjenjuje procjenu ličnog rizika.