Neko ima 35 godina, nekoliko puta sedmično trenira i smatra se potpuno zdravim. Neko drugi ima 50, godinama puši i nema ozbiljnijih tegoba, dok treća osoba ima više od 65 godina, uzima redovnu terapiju i već ima nekoliko dijagnoza. Da li svima treba isti sistematski pregled?
Na prvi pogled moglo bi se činiti da je dovoljno pogledati godinu rođenja. Međutim, upravo je to jedna od zamki kada govorimo o sistematskim pregledima. Dob jeste važna, ali sama ne govori dovoljno o tome šta bi kod određene osobe trebalo provjeriti.
Kako za tportal objašnjava dr Ornella Santini-Manzin, specijalista porodične medicine, dvije osobe iste dobi mogu imati potpuno različite zdravstvene rizike jer na njih utiču i životne navike, porodična anamneza, prethodne bolesti i nalazi ranijih pregleda.
Pušenje, sjedilački način života, prekomjerna tjelesna masa, način ishrane, intenzivna fizička aktivnost ili dugotrajna izloženost stresu mogu uticati na to koje područje zdravlja treba detaljnije procijeniti.
Jednako je važna porodična anamneza, posebno ako su se kod bliskih članova porodice u ranijoj životnoj dobi pojavljivale kardiovaskularne, maligne, metaboličke ili druge bolesti.
Zato odgovor na pitanje šta treba provjeriti na sistematskom pregledu nije isti sa 35, 50 i 65 godina.
Imate 35 godina, trenirate i osjećate se odlično?
U tridesetim je lako pretpostaviti da dobra kondicija automatski znači i dobro zdravlje. Ako bez problema istrčite deset kilometara, nekoliko puta sedmično odlazite u teretanu i nemate simptome, sistematski pregled vjerovatno nije na vrhu liste prioriteta.
Međutim, dobra fizička forma nije jedina informacija koja ljekaru govori o zdravstvenom riziku, prenosi tportal.
Kod mlađih osoba fokus je najčešće na osnovnoj procjeni zdravstvenog stanja, laboratorijskim nalazima i faktorima rizika koji proizlaze iz životnih navika i porodične anamneze.
Kako osoba ulazi u srednju životnu dob, sve važnija postaje procjena kardiovaskularnog i metaboličkog rizika, a prema individualnim faktorima mogu se uključiti i dodatne pretrage.
Važan je, na primjer, podatak da li su roditelji ili drugi bliski članovi porodice u mlađoj dobi imali bolesti srca i krvnih sudova, metaboličke ili druge hronične bolesti. Bitni su i životni ritam, intenzitet treninga, kao i rezultati ranijih pregleda.
Drugim riječima, 35 godina i odlična kondicija nisu garancija da nema zdravstvenih rizika.
Poenta kvalitetnog sistematskog pregleda nije napraviti što više pretraga, nego procijeniti šta u konkretnom slučaju zaista ima smisla.
Imate 50 godina i godinama pušite?
Kod osobe od 50 godina koja je godinama pušila situacija je drugačija. Ona se može osjećati potpuno zdravo, bez hroničnog kašlja i ozbiljnijih respiratornih tegoba, ali pušenje ne utiče samo na pluća.
Kod pušača i bivših pušača veća pažnja posvećuje se zdravlju disajnog sistema, ali i kardiovaskularnom riziku.
Važno je koliko dugo je osoba pušila, koliko cigareta dnevno, da li postoje simptomi poput hroničnog kašlja, otežanog disanja ili smanjene tolerancije napora, kao i drugi faktori rizika.
Prema procjeni ljekara, kod osoba sa povećanim rizikom mogu se razmatrati ciljane pretrage funkcije pluća i druga dijagnostika.
Ista logika vrijedi za zdravlje srca i krvnih sudova. Povišen krvni pritisak, šećerna bolest, poremećaj masnoća, prekomjerna tjelesna masa, pušenje ili porodična istorija bolesti srca i krvnih sudova mogu biti razlog za detaljniju procjenu čak i kada osoba nema simptome.
Cilj nije da svaki pušač automatski prođe sve dostupne pretrage, već da se procijeni kome određena dijagnostika može imati stvarnu preventivnu vrijednost.
Šta provjeravati nakon 65. godine?
U starijoj životnoj dobi mijenja se i pristup sistematskom pregledu.
Tada više nije dovoljno posmatrati samo pojedinačne laboratorijske vrijednosti ili tražiti jednu određenu bolest. Zdravstveno stanje sve je važnije sagledavati kao cjelinu.
Uz internističku i laboratorijsku procjenu, veću važnost dobijaju kardiovaskularno i neurološko zdravlje, vid, sluh, stanje kostiju, funkcionalnost i sposobnost očuvanja samostalnosti.
Važan dio procjene mogu biti i kognitivne funkcije i psihičko stanje, kao i procjena rizika od pada. Pažnja se posvećuje i prehrambenom statusu i terapiji koju osoba već koristi.
To je posebno važno jer starije osobe nerijetko istovremeno koriste više lijekova, pa terapiju treba posmatrati u kontekstu cjelokupnog zdravstvenog stanja.
Cilj sistematskog pregleda u toj dobi nije samo otkrivanje bolesti. Sve važnije postaje i očuvanje funkcionalnosti, samostalnosti i kvaliteta života.
Više pretraga ne znači nužno bolji pregled
Kada se uporede ova tri životna perioda, jasno je da paket sa najvećim brojem pretraga nije nužno i najbolji izbor.
"U preventivi nije cilj napraviti što više pretraga, nego odabrati one koje imaju smisla za konkretnu osobu i njen zdravstveni rizik", ističe dr Santini-Manzin.
Velik broj pretraga sam po sebi ne znači kvalitetniju prevenciju, a nepotrebne pretrage mogu dovesti i do nepotrebne zabrinutosti.
Dob i pol zato su tek početak. U obzir treba uzeti porodičnu anamnezu, pušenje, ishranu i fizičku aktivnost, postojeće hronične bolesti, terapiju i rezultate prethodnih pregleda.
Na pregled je korisno ponijeti raniju medicinsku dokumentaciju, kao i spisak lijekova i dodataka ishrani koje osoba koristi.
Nekome će zbog svega toga biti dovoljan osnovni preventivni pregled. Drugome će, zbog pušenja, kardiovaskularnog rizika, porodične anamneze ili drugih faktora, više smisla imati ciljane ili dodatne pretrage.
Sistematski pregled zato ne bi trebalo posmatrati kao isti spisak pretraga koji se ponavlja svakih nekoliko godina, već kao pregled koji se mijenja zajedno sa životnom dobi i zdravstvenim rizicima.
Ono što je bilo relevantno sa 35 godina ne mora biti dovoljno sa 50, a ono na šta treba obratiti pažnju sa 65 zavisiće i od zdravstvenog stanja i rizika koji su se razvijali tokom prethodnih decenija.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Vrstu i obim preventivnih pregleda treba odrediti u dogovoru sa ljekarom, u skladu sa individualnim zdravstvenim stanjem i faktorima rizika.