TREBINJE - Bezbjednost hrane u Republici Srpskoj je na zadovoljavajućem nivou, ali je potrebno što više pratiti šta proizvodimo i naročito šta uvozimo, zaključeno je na skupu koji je povodom Svjetskog dana bezbjednosti hrane u Trebinju organizovao Institut za javno zdravstvo RS, u saradnji sa Kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u BiH.
Na panel-konferenciji je, osim rasprava o bezbjednosti hrane i odgovornoj proizvodnji i potrošnji, predstavljen i Vodič za ishranu odrasle populacije u Republici Srpskoj, sa osnovnom porukom da hrana mora biti što kvalitetnija, kako bi se izbjegla i gojaznost stanovništva.
"Svaka peta osoba nam je gojazna, a svaka druga ima prekomjernu tjelesnu masu, što takođe treba iskorigovati, ali je hranu potrebno kontrolisati, preko inspekcija za bezbjednost hrane u lokalnim i republičkim zajednicama, ali i kontrolom onog što se uveze", kazala je dr Dragana Stoisavljević, nacionalni koordinator za pitanje ishrane i gojaznosti RS.
Napominjući da je hrana koja se nađe na našem tržištu u najvećem procentu bezbjedna, ona je apelovala i na stanovništvo da prijavi svaku sumnjivu hranu nadležnim ustanovama.
Akademik Novo Pržulj, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, kaže da je osnovni problem proizvodnje hrane, kada je u pitanju agronomija, taj što se polovina obradivog zemljišta i u Republici Srpskoj i cijeloj BiH - ne obrađuje, ali je u prošloj godini, za devet mjeseci uvezena hrana u vrijednosti 3,6 milijardi, a izvezena u vrijednosti oko 800 miliona, i to samo najkvalitetnija.
"Postavlja se pitanje - da li nam treba ta silna voda koju uvozimo - naravno da ne treba, ali nam i mnogo štošta drugo od uvoza ne treba, tako da se mora postaviti i pitanje - kako organizovati poljoprivredu, pogotovo danas, kada imamo ogromnu depopulaciju", kaže Pržulj, napominjući da Vlada RS više nego ikada ulaže u poljoprivredu, ali se ne može sve ni budžetom riješiti, već je potrebno više edukovati proizvođače radi primjene novih tehnologija i novih biljnih vrsta.
Mirza Palo, stručni saradnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, tvrdi da je sigurnost hrane u BiH na veoma visokom nivou, ali ono što zabrinjava jeste uticaj prekomjerne količine hrane koja nam je dostupna i prekomjernog unosa procesuirane hrane.
"To je ono što dovodi do pojačanog razvoja hroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, a to se najviše odražava u odrasloj, zreloj dobi, tako da smo maksimalno posvećeni zdravoj, ali prije svega pravilnoj ishrani, zbog čega je napravljen i Vodič o pravilnoj ishrani", dodao je Palo.
O bitnosti svih pomenutih aspekata hrane, umjerenosti u njenom konzumiranju te kontroli njenog zdravlja, govorio je Vlado Pijunović, koordinator FAO-a u BiH, naglasivši da na proizvodnju, ali i zdravlje hrane, utiču i klimatske promjene i niz drugih komponenata u lancu proizvodnje "od farme do stola".
"Sve aktere ovoga lanca moramo napraviti svjesnim i odgovornim za svaki dio koji oni rade", kazao je Pijunović, naglasivši da su ovakvi skupovi najbolji način da se podigne i svijest krajnjih kupaca i svijest proizvođača hrane.