Zdravlje

Zdravo se hranite, a kilogrami ne padaju: Endokrinolog otkriva šta može biti uzrok

Zdravo se hranite, a kilogrami ne padaju: Endokrinolog otkriva šta može biti uzrok
Foto: Pixabay/Ilustracija | Zdravo se hranite, a kilogrami ne padaju: Endokrinolog otkriva šta može biti uzrok
T.R.

Gubitak kilograma nije uvijek samo pitanje ishrane, fizičke aktivnosti i discipline. Na tjelesnu masu mogu uticati brojni faktori, od sna i stresa do lijekova, genetike i određenih zdravstvenih stanja.

Zbog toga činjenica da neko teško gubi kilograme ne znači automatski da se ne trudi dovoljno. Kada osoba promijeni životne navike, a tjelesna masa se ne smanjuje, jedan od koraka može biti provjera mogućih zdravstvenih uzroka, piše Živim.hr.

"Kod osoba koje teško gube kilograme, uprkos zdravijoj ishrani i fizičkoj aktivnosti, potrebno je razmotriti širu sliku", upozorava endokrinolog Dijana Džao.

Prema njenim riječima, na tjelesnu masu mogu uticati san, stres, lijekovi, genetika, hormonski poremećaji i druga zdravstvena stanja.

Kakvu ulogu ima štitna žlijezda

Kada joj pacijent kaže da ne može da smrša, dr Džao među prvim analizama provjerava funkciju štitne žlijezde.

Ako štitna žlijezda radi usporeno, odnosno ako je riječ o hipotireozi, organizam troši manje energije, što može doprinijeti povećanju tjelesne mase.

Ipak, to ne znači da je svako debljanje posljedica problema sa štitnom žlijezdom. Kod neliječene hipotireoze povećanje tjelesne mase obično je relativno umjereno, a dio dodatnih kilograma može biti posljedica zadržavanja soli i vode, a ne samo nakupljanja masnog tkiva.

Osobe sa usporenim radom štitne žlijezde mogu osjećati i izražen umor, zbog čega su manje fizički aktivne, što takođe može uticati na tjelesnu masu.

Masnoća na stomaku nije dokaz problema sa štitnom žlijezdom

Na internetu se može naići na izraz "thyroid belly", kojim se nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka povezuje sa štitnom žlijezdom.

Dr Džao, međutim, naglašava da to nije medicinska dijagnoza. Ne postoji poseban raspored masnog tkiva na osnovu kojeg bi ljekar mogao zaključiti da osoba ima poremećaj rada štitne žlijezde.

Gojenje u predjelu struka može biti zdravstveno značajno, ali samo po sebi nije dokaz hipotireoze.

Analiza krvi može biti prvi korak

Za procjenu funkcije štitne žlijezde koriste se laboratorijske analize, a jedan od najvažnijih pokazatelja je TSH, odnosno tireotropin.

Ovaj hormon proizvodi hipofiza i njime reguliše rad štitne žlijezde. Kada ona proizvodi premalo hormona, hipofiza obično povećava proizvodnju TSH-a kako bi je podstakla na rad, zbog čega je kod primarne hipotireoze TSH najčešće povišen. Kod hipertireoze, kada štitna žlijezda proizvodi previše hormona, vrijednost TSH-a najčešće je snižena.

Ipak, laboratorijske rezultate ne treba tumačiti izolovano. Na njih mogu uticati različite okolnosti, pa ih ljekar procjenjuje zajedno sa simptomima, drugim nalazima i cjelokupnim zdravstvenim stanjem pacijenta.

Ako su nalazi štitne žlijezde uredni, a osoba i dalje teško gubi kilograme, mogu se razmatrati i drugi faktori, među kojima su metabolizam glukoze, lijekovi, kvalitet sna, stres, genetika, prehrambene navike i nivo fizičke aktivnosti, prenosi Pobjeda.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Ako imate poteškoće s regulisanjem tjelesne mase ili sumnjate na poremećaj rada štitne žlijezde, obratite se ljekaru radi odgovarajuće procjene i analize.

 
 
 

Najčitanije