Brzina kojom se puls smanjuje nakon fizičke aktivnosti može pružiti važne informacije o kondiciji i zdravlju srca. Istraživanja pokazuju da je sporiji oporavak povezan i s većim rizikom od smrti, ali pojedinačan rezultat nije dijagnoza niti predviđanje koliko će neko živjeti.
Ovaj pokazatelj poznat je kao HRR, prema engleskom izrazu heart rate recovery. Najčešće predstavlja razliku između pulsa na kraju intenzivnog dijela aktivnosti i pulsa izmjerenog minut kasnije.
Prema pisanju BBC-ja, kardiološkinja Nieca Goldberg s Medicinskog fakulteta Grosman Univerziteta u Njujorku objašnjava da HRR može dopuniti procjenu kardiovaskularnog zdravlja i ukazati na potrebu za dodatnim pregledima.
Šta su naučnici otkrili o oporavku pulsa?
Jedno od važnih istraživanja objavljeno je 1999. godine, kada su istraživači iz Klivlenda pratili 2.428 odraslih osoba koje su bile upućene na dijagnostičko testiranje fizičkim opterećenjem.
Tokom šest godina, sporiji oporavak pulsa bio je povezan s približno četiri puta većim rizikom od smrti u početnoj analizi. Nakon što su uzeti u obzir dob, lijekovi, faktori rizika i druge razlike među ispitanicima, povezanost je i dalje postojala, uz približno dvostruko veći rizik.
To je važna razlika: broj „četiri puta“ ne predstavlja procjenu rizika za svakoga ko kod kuće izmjeri sporiji pad pulsa.
Kako se izračunava HRR?
Za računanje su potrebna dva podatka: puls neposredno nakon najintenzivnijeg dijela vježbanja i puls poslije jednog minuta oporavka.
Od prve vrijednosti oduzima se druga. Ako je puls na kraju aktivnosti 150, a minut kasnije 125 otkucaja u minuti, HRR iznosi 25.
Pouzdan mjerač pulsa olakšava praćenje. Mjerenje je moguće i ručno, ali kratko brojanje otkucaja i vrijeme potrebno da se puls pronađe mogu povećati grešku.
Za poređenje rezultata važno je da način mjerenja bude ujednačen. Hodanje tokom oporavka, stajanje, sjedenje i ležanje mogu dati različite vrijednosti.
Da li treba vježbati do maksimalnog pulsa?
Nije potrebno samostalno dostizati maksimalni napor da bi se pratio oporavak pulsa.
Često korištena formula za okvirnu procjenu maksimalnog pulsa jeste 220 minus godine života. Prema toj računici, osoba od 50 godina imala bi procijenjeni maksimum od 170 otkucaja u minuti. Međutim, to je gruba procjena, a ne lično utvrđena granica.
U opisu testa koji prenosi BBC pominje se aktivnost na 70 do 85 odsto procijenjenog maksimuma. Takav intenzitet nije prikladan za svakoga, posebno za neaktivne osobe i ljude sa zdravstvenim problemima. Odgovarajući napor i način oporavka treba uskladiti s ljekarom.
Šta znače vrijednosti od 12 i 18 otkucaja?
Klivlendska klinika navodi da se pad pulsa od najmanje 18 otkucaja nakon jednog minuta odmora generalno smatra dobrim oporavkom.
Ipak, ne postoji jedan prag koji se može jednako primijeniti na sve ljude i sve načine testiranja. Na rezultat utiču godine, kondicija, lijekovi, vrsta aktivnosti i način oporavka.
U istraživanju iz 1999. godine kao abnormalan je označen pad od 12 otkucaja ili manje, uz konkretan protokol testiranja. Drugi protokoli koriste drugačije granice.
Zato rezultat od 12, 15 ili 18 otkucaja ne treba samostalno tumačiti kao dokaz bolesti ili potvrdu da zdravstvenih problema nema.
Zašto se puls nakon napora usporava?
Oporavak pulsa povezan je s autonomnim nervnim sistemom, koji reguliše brojne funkcije bez naše svjesne kontrole.
"Imamo dva sistema koja djeluju na srce. Jedan je kočnica, a drugi papučica gasa", objašnjava profesorica nauke o vježbanju i zdravlju Lindzi Botoms s Univerziteta Hertfordšir, prema tekstu BBC-ja.
Tokom napora raste uticaj simpatičkog nervnog sistema, koji podstiče ubrzan rad srca. Nakon završetka aktivnosti ponovo jača parasimpatički uticaj, naročito preko živca vagusa, što doprinosi usporavanju pulsa.
Taj proces počinje već u ranom oporavku, dok organizam istovremeno nastavlja da zadovoljava povećane potrebe nastale tokom vježbanja.
HRR zato pruža informacije i o regulaciji srčanog rada, ali nije sveobuhvatan test zdravlja svih organa.
Kada treba razgovarati s ljekarom?
Ako primjećujete uporno spor oporavak pulsa ili promjenu u odnosu na ranije rezultate, razgovarajte s ljekarom. On može procijeniti nalaz zajedno s krvnim pritiskom, simptomima, terapijom i drugim faktorima rizika.
Osobe s postojećim srčanim bolestima ne bi trebalo da samostalno sprovode intenzivan test opterećenja.
Ako tokom aktivnosti osjetite bol ili stezanje u grudima, izraženu vrtoglavicu ili nedostatak vazduha nesrazmjeran naporu, prekinite vježbanje. Kod jakih, novih ili trajnih simptoma potrebna je hitna medicinska procjena.
Može li se oporavak pulsa poboljšati?
Redovna fizička aktivnost može poboljšati kondiciju i brzinu oporavka nakon napora. Ipak, bolji rezultat kućnog mjerenja ne znači automatski da je individualni zdravstveni rizik normalizovan.
Goldberg i Botoms preporučuju aerobne aktivnosti prilagođene sposobnostima: hodanje, vožnju bicikla, plivanje, lagano trčanje ili ples.
Najkorisnije je postepeno graditi naviku kretanja, a HRR posmatrati kao jedan od pokazatelja napretka, zajedno s opštim stanjem i stručnom procjenom.
Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za sva pitanja u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem obratite se ljekaru ili drugom kvalifikovanom zdravstvenom radniku.