Život

Mehmed Mešanović: Biljke nisu samo dekoracija

Mehmed Mešanović: Biljke nisu samo dekoracija
Foto: N.N. | Mehmed Mešanović: Biljke nisu samo dekoracija

Volter je rekao da čovjek raspravlja, a priroda djeluje, a Mehmed Mešanović iz Sarajeva, koji stoji iza projekta "Plantismus", mlada je osoba koja djeluje kroz biljke i prirodu. Mehmed je student produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, ali prva ljubav su mu biljke, o kojima ne raspravlja već savjetuje, živi kroz njih i za misiju ima da u ljudima probudi ljubav prema biljkama i pokaže da njihov uzgoj nije nikakva nuklearna fizika te da svi mogu održati biljku u životu ukoliko obrate pažnju na njene osnovne potrebe.

Njegov Instagram profil "Plantismus" napravio je prije dvije godine kako bi imao mjesto na kojem može objavljivati svoje putovanje kroz svijet biljaka i razmjenjivati savjete sa drugim mnogobrojnim ljubiteljima biljaka.

"U početku sam svoj interes za biljke smatrao neobičnim, ali sam se iznenadio kad sam otkrio cijelu jednu zajednicu ljubitelja biljaka na Instagramu. Ubrzo sam primijetio da me sve više ljudi prati i da im se istinski dopada to što radim. Danas na Instagramu imam preko 5.000 pratilaca. Veoma mi je drago da je sva zainteresiranost organska i da postoji toliko ljudi koji istinski vole biljke", ispričao je Mešanović.

Savjete dijeli rado i ističe da uvijek rado pomogne, a kada ne zna odgovor na neko pitanje, istražuje pa tako i on nauči nešto novo. Njegov cilj je da podstakne što više ljudi, posebno mladih, da udome neku biljku i uvide radost koju biljke donose.

Za "Nezavisne" Mešanović je podijelio neke od korisnih savjeta te ispričao sve o svojoj velikoj zelenoj ljubavi i projektima na kojima radi.

NN: Ljubav prema biljkama naslijedili ste od svoje majke i bake, ali ste interesovanje prema njima pokazali tek prije nekoliko godina. Šta je bio taj unutrašnji okidač koji Vas je doveo tu gdje ste sada i koji je u Vama pobudio ovoliku ljubav prema biljkama?

MEŠANOVIĆ: Mislim da su me sama ljubav i osjećaj neizmjerne sreće kada sam među biljkama doveli ovdje gdje sam sada. Kada sam prvi put primijetio taj osjećaj smirenosti i povezanosti sa prirodom dok presađujem biljke i dok se nalazim u direktnom kontaktu sa zemljom, znao sam da je to sve što mi treba i nešto što želim raditi svaki dan svoga života.

NN: Možete li da izdvojite neke biljke koje posjedujete i na koje ste zaista ponosni?

MEŠANOVIĆ: Uvijek mi je teško odabrati jednu omiljenu biljku, jer svaka ima neku svoju priču. Među omiljenima mi je definitivno velika Monstera deliciosa, koja je stara oko 20 godina, visoka preko dva metra i koju sam udomio od poznanice koja je nije mogla zadržati. Rekao bih da su kalateje (Calathea) moja omiljena vrsta. Ovu vrstu često nazivaju biljkama koje "plešu", jer pomjeraju svoje listove u zavisnosti od doba dana. Navečer podignu svoje listove u uspravan položaj, dok ih tokom dana spuste, što znači da konstantno mijenjaju svoj izgled. Ove biljke karakterišu i listovi izraženih šara u različitim bojama, kao i različite teksture lista. Neke od njih po listovima imaju sitne dlačice, pa pri dodiru imamo osjećaj da dodirujemo neku plišanu tkaninu.

Imam i neke zanimljive biljke, kao što je stidljiva mimoza (Mimosa pudica), koja reaguje na dodir i pri kontaktu sklapa listove.

NN: Mnogo je ljudi koji vole biljke, no zbog života kakvim živimo i ubrzanog rasporeda zatičemo sami sebe kako sve manje imamo vremena za njih, koji su Vaši prijedlozi za lako održavanje?

MEŠANOVIĆ: Svima koji prvi put ulaze u svijet biljaka preporučujem zlatni puzavac (Epipremnum aureum). Mnogima je ta biljka dosadna, jer je svuda viđaju, ali postoji razlog zašto je toliko zastupljena u raznim enterijerima. Vrlo je zahvalna i laka za održavanje te će vam sigurno dati potrebno samopouzdanje. Ova biljka je pogodna za razne prostore, budući da podnosi i sjenovita mjesta. Ukoliko joj date više svjetla, šare na njenim listovima će biti izraženije. Ako je stavite u sjenu, biljka će šare na listovima ispuniti hlorofilom kako bi što bolje iskoristila svjetlost, te će listovi postati potpuno zeleni. Brzo raste, možete je pustiti da visi ili je trenirati da se penje po nekoj strukturi. Vrlo lako se razmnožava, dovoljno je da odsiječete dio loze sa nekoliko listova, uklonite donji list i stavite reznicu u vodu. Nakon nekoliko sedmica primijetit ćete korijen na mjestu gdje ste otkinuli list i biljku tada možete presaditi u zemlju. Što se tiče vode, ova biljka nema ništa protiv da se isuši između zalijevanja. Gurnite prst u zemlju i ako je površina zemlje potpuno suha, biljku zalijte.

NN: U posljednje vrijeme sve više se bavite terarijumima te pokušavate edukovati javnost o njihovim prednostima. Da li možete s nama da podijelite tajnu kako najlakše napraviti i održavati jedan terarijum te da li je on pravi izbor za sve?

MEŠANOVIĆ: U posljednje vrijeme sam posebno fasciniran terarijima ili vrtovima u boci. Funkcionišu kao mali samoodrživi ekosistemi kojima ne treba puno brige kako bi opstali, a uz pravilno održavanje neki mogu trajati i godinama. Nakon što sam objavio video sa nekoliko terarija koje sam napravio, primijetio sam da postoji interesovanje i odlučio da pokušam i sa prodajom. Vrlo brzo sam počeo dobijati i upite za radionice o izradi terarija te sam svoju prvu radionicu organizovao početkom ove godine. Najbitnija stavka kod izrade zatvorenog terarija je koristiti biljke koje vole visoku vlažnost zraka, kao što su razne vrste mahovina, paprati i drugih manjih tropskih biljaka. Sukulente (biljke sa debelim listovima, koje traže suhe uslove) treba izbjegavati u zatvorenom terariju, jer će zbog visoke vlažnosti doći do truljenja biljke. Druga bitna stvar jeste drenažni sloj  sloj šljunka na dnu posude, koji služi da odvoji supstrat (zemlju) od viška vode. Budući da staklene posude za terarije nemaju otvore na dnu za oticanje viška vode, ovaj sloj je od izuzetne važnosti za dugovječnost vašeg terarija. Kada ispunite ove glavne stavke, postavite drenažni sloj i sloj supstrata, možete se upustiti u sađenje odabranih biljaka i dekoraciju svog terarija.

NN: Vi ste student produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i pronašli ste gotovo savršen način da kombinujete dizajn i ljubav prema biljkama. Do sada ste radili i određene projekte u kojima ste ozelenjavali pojedine prostore, gdje se vidite za 10 godina?

MEŠANOVIĆ: Dizajn i uređenje enterijera su moja druga velika ljubav i volio bih se u budućnosti baviti istim. Drago mi je da imam priliku da svoju ljubav prema biljkama pretvorim u ugodno sa korisnim, pa kroz razne projekte ostvarim i dodatni džeparac. Za 10 godina bih volio da imam svoju vlastitu alternativnu cvjećaru/studio, u kojem biste uz kupljenu biljku dobili i konkretne savjete o održavanju iste, gdje biste mogli naučiti nove stvari, prisustvovati raznim radionicama i kupiti neke ručno izrađene proizvode i komade namještaja inspirisane biljkama.

NN: Da li je biljkama mjesto baš u svakoj prostoriji u jednom domaćinstvu te da li postoje određene biljke koje šire negativnu energiju ili im iz nekog razloga zaista nije mjesto u domu?

MEŠANOVIĆ: Ja ne vjerujem da postoje biljke koje šire negativnu energiju, kao ni da određene biljke ne treba držati u nekim prostorijama (osim kada su u pitanju uslovi svjetla koje imamo u tim prostorijama). Česta je zabluda da biljke ne treba držati u spavaćoj sobi, jer biljke noću uzimaju kisik i mogu nas "ugušiti". Činjenica je da je količina kisika koju biljke uzimaju noću zanemariva i da će više kisika potrošiti osoba koja spava s vama nego 10 velikih biljaka.

Mnoge biljke su otrovne, ali samo ukoliko ih pojedemo, pa bi trebalo da pazimo na izbor biljaka ukoliko imamo malu djecu ili kućne ljubimce.

NN: Da li postoje neki osnovni savjeti za održavanje biljaka?

MEŠANOVIĆ: Mislim da je najbitnije stvarno obratiti pažnju na biljku, a ne ponašati se prema njoj samo kao prema nekom dekorativnom predmetu u prostoriji. Dva puta sedmično izdvojite pet minuta da obiđete svoju biljku, pregledate i dodirnete njene listove i zemlju, te je po potrebi zalijete. Obećavam da ćete i vi i vaša biljka biti mnogo sretniji.

Ne volim uputstva poput "ova biljka se zalijeva dva puta sedmično", jer daju dojam da postoji jedan recept koji treba slijepo pratiti za uspješno održavanje neke biljke. Mnogo je bitno shvatiti da će ista biljka u različitim uslovima imati različite potrebe za vodom. Ova potreba zavisi od količine svjetla koju biljka dobija, vrste i veličine saksije u kojoj se nalazi (zemlja će se brže sušiti u saksiji od terakote, jer je porozna), te same vrste biljke.

Najčešći uzrok smrti biljaka jeste pretjerano zalijevanje. Razlog je taj što znakove štete primijetimo tek kada je prekasno i kada korijen istrune. Sa druge strane, ukoliko zaboravimo zaliti biljku, ona će izgledati uvelo i obješeno i dati nam do znanja da joj treba vode.

Česta je zabluda da se izraz "pretjerano zalijevanje" odnosi na količinu vode koju naspemo u saksiju, a zapravo se radi o prekomjernoj učestalosti zalijevanja. Biljke zalijevamo dok ne primijetimo kako voda izlazi u tanjirić na dnu saksije. Zatim damo biljci vremena da popije i onoliko vode iz tanjirića koliko joj je potrebno, te nakon 20 minuta istresemo višak vode iz tanjirića. Uklanjanje viška vode iz tanjirića je najvažniji dio zalijevanja. Možemo u biljku izliti litar vode i sve će biti uredu ukoliko dozvolimo da se višak vode ocijedi.

Ostaje još pitanje kada zalijevati biljku? Ukoliko se radi o biljci koja voli vlažnu ili umjereno vlažnu zemlju, zalijte je kada je 12 centimetra površinskog sloja zemlje suho. Ukoliko se radi o sukulentu (kaktusi, čuvarkuće i sve biljke sa debelim listovima), zalijte ga kada je supstrat potpuno suh.

Ukoliko se desi da zaboravite zaliti svoju biljku i zemlja je potpuno suha i kompaktna (odvojena od rubova posude), saksiju sa biljkom stavite u zdjelu sa vodom i ostavite sat vremena kako bi se zemlja potpuno zasitila. Nakon toga izvadite saksiju i dozvolite da se višak vode ocijedi kroz otvore na saksiji, te biljku vratite na njeno mjesto.

NN: Kada bismo Vas zamolili da nam date definiciju šta su za vas biljke, šta biste Vi rekli?

MEŠANOVIĆ: Znam da nekima zvuči smiješno, ali za mene su biljke prvenstveno prijatelji i istinski uživam u njihovom društvu. Ja biljke posmatram kao živa bića koja osjećaju našu energiju i ljubav. Koliko god to čudno zvučalo, ja i razgovaram sa svojim biljkama, kao što svi mi to radimo i sa našim kućnim ljubimcima.

Duboko vjerujem da biljke osjećaju našu energiju i da je ljubav jednako značajan faktor za rast biljaka koliko i voda i svjetlost.

NN: Stan Vam je prepun prekrasnih biljaka, da li ste se ikad zapitali da će Vam ponestati mjesta ili da ste možda previše zatrpani istim, gdje je ta granica između ljubavi i opsesije?

MEŠANOVIĆ: Već sam nekoliko puta bio u situaciji da mi "nestane mjesta", ali u tom slučaju jednostavno dodam još jednu policu, stalak, ili napravim razmještaj kako bih napravio više mjesta za biljke. Desi mi se da nekada, kada sam preokupiran obavezama na faksu, pomislim da sam malo pretjerao sa količinom biljaka, ali ljubav prema njima i osjećaj ispunjenosti koji mi daju uvijek prevagne. Mislim da je linija koja dijeli ljubav i opsesiju vrlo tanka, ali još nisam došao do tačke gdje mi to predstavlja problem.

NN: Vjeruje se da zelena boja ima pozitivan uticaj na otklanjanje stresa i na liječenje, biljke su glavni nosioci te boje, a same po sebi one su izvor mira, opuštenosti i relaksacije. Da li je upravo to razlog zbog kojeg ste okruženi njima i koje je Vaše mišljenje u ovom pogledu?

MEŠANOVIĆ: Mnoga istraživanja su pokazala da biljke pozitivno utiču na psihičko stanje čovjeka, smanjujući krvni pritisak i umanjujući količinu stresa. Uvidio sam da rad sa biljkama pozitivno utiče na mene te otklanja ili umanjuje osjećaj anksioznosti, tako da sam pozitivan učinak biljaka iskusio i na vlastitoj koži. Kada izdvojite vrijeme da presadite ili zalijete neku biljku, vaš mozak se aktivno fokusira na datu aktivnost te potpuno isključi sve stresne faktore svakodnevice. Također, osjećam veliko zadovoljstvo kada vidim da su moje biljke zdrave, sretne i zadovoljne uslovima i ljubavlju koju im pružam. Svaki novi list je nova mala pobjeda i novi život.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije