Iako su mamuti izumrli prije oko 10.000 godina, naučnici kompanije Colossal Biosciences odlučni su u namjeri da ih "vaskrsnu". Ova biotehnološka kompanija iz Dalasa prije nekoliko dana najavila je da je napravljen prvi tehnički uspjeh u nastojanju da se kreiraju slonovi s osobinama mamuta.
Colossalovim naučnicima pošlo je za rukom reprogramirati stanice kože azijskog slona u tzv. indukovane pluripotentne stanice (iPS), matične ćelije koje imaju sposobnost da se diferenciraju u sve ostale stanice našeg organizma. To je važan korak u realizaciji Colossalovih planove za stvaranje krda azijskih slonova koji bi bili genetski uređeni tako da imaju čupavu dlaku, višak masnoće i druge osobine mamuta.
Mamuti su najpoznatija izumrla vrsta slonova iz gornjopleistocenskoga ledenog doba. Smatra se da su evoluirali od azijskih slonova prije 4.8 miliona godina. Mamuti su bili veći od današnjih slonova i imali su veće i više savijene kljove. Od zime su ih štitili naslaga sala i gusto, crvenkastosmeđe krzno, a zbog prilagođavanja na veliku hladnoću imali su male uši. Živjeli su u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi.
Sekvenciranje genoma
Američki naučnik Stefen Šuster sa Univerziteta Pensilvania 2008. godine djelimično je sekvencirao genom mamuta na osnovi uzoraka DNK dobijenih iz dlaka 18 vunastih mamuta nađenih u sibirskom permafrostu. Istraživanje je zatim pokazalo da se genom mamuta od genoma njegova najbližeg živućeg srodnika, azijskog slona, razlikuje samo 0.6 odsto. Zatim je 2015. godine međunarodni tim naučnika sa Univerziteta MekMaster u cijelosti sekvencirao genom vunastog mamuta na osnovi dobro očuvanih ostataka dvaju mamuta koji su u razmaku od 40.000 godina živjeli na ruskom ostrvu Vrangel. Otkrili su da su mamuti prošli kroz ozbiljnu prijetnju izumiranjem prije 250.000 do 300.000 godina, od koje su se oporavili, a do konačne je propasti došlo na kraju ledenog doba. Naučnici su tada spoznali da su se u posljednjih 5000 godina svoga postojanja mamuti često parili s bliskim rođacima zbog čega se smanjila njihova genetska raznolikost i učinila ih lakim na bolesti.
Posljednjih 16 godina spekuliše se oko kloniranja mamuta. Budući da je mamut genetski sličan slonu, postoji mogućnost da se mamutov DNK umetne u slonovsku jajnu stanicu bez jezgre, a zatim se uz pomoć električnih impulsa oponaša proces oplodnje. Tako bi nastao embrio koji bi se umetnuo u matericu slonice koja bi iznijela trudnoću. "Naš je cilj stvoriti hibridni embrio mamuta i slona. Zapravo, bio bi to više slon, ali s dosta obilježja mamuta. Nismo još uspjeli, ali doći ćemo do cilja u sljedećih nekoliko godina" izjavio je 2017. godine na sastanku Američkog udruženja za unapređivanje nauka (AAAS) poznati harvardski genetičar Džordž Čurč i koosnivač Colossala.
Ali, danas je u divljini preostalo samo oko 30.000 do 50.000 azijskih slonova, tako da je pristup tim životinjama, a posebno njihovoj spermi i jajašcima, izuzetno ograničen. Kako bi se izbjegla potreba za krdima surogat ženki azijskih slonova koji bi iznijele trudnoću do kraja, Čurč razmišlja o korištenju vještačke materice, djelimično kreirane iz iPS stanica. "Ne želimo ometati prirodnu reprodukciju ugroženih vrsta, pa pokušavamo povećati mogućnosti za in vitro trudnoću" rekao je Čurč prije nekoliko dana za "Nature".
Klimatske promjene
Colossal sada želi koristiti tehnike uređivanja gena poput CRISPR-Cas9 za manipulisanje stanicama kako bi kreirali slonove slične mamutima. Prema Čurču, cilj nije vratiti savršenog dlakavog mamuta jer žele da nova životinja ima neke osobine koje mamuti nisu imali dok su lutali Zemljom. "Primjera radi, želimo da budu otporni na virus herpesa koji uzrokuje umiranje velikog dijela mladunčadi slonova" naglasio je Čurč.
Ali, mnogi naučnici propituju etičke aspekta "oživljavanja" mamuta. "Predloženo vaskrsnuće mamuta postavlja ozbiljna etička pitanja. Mamut nije bio samo skup gena. Bio je socijalna životinja, kao i moderni azijski slon. Šta će se dogoditi kada se rodi embrio mamuta i slona? Hoće li ga slonovi prihvatiti?" rekao je za "The Guardian" Metju Kob, profesor zoologije na Univerzitetu u Mančesteru.
Nadalje, paleontolog Stiv Brusat ističe u knjizi "The Rise and Reign of the Mammals" da bi klimatske promjene takođe mogle biti prepreka. Mamuti su bili prilagođeni klimi ledenog doba s prosječnim temperaturama 10-12 Celzijusovih stepeni niže od današnjih. "Ako se vrate, suočili bi se s temperaturama mnogo višim nego što je bilo koji mamut ikada doživio" kaže Brusat, prenosi "Jutarnji".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
